Ovo su autohtone sorte Negotinske krajine

FOTO: Matalj vinarija
Sorta Bagrina

Viševekovna vinska tradicija uvrstila je Negotinsku krajinu u red najpoznatijih vinogorja Srbije. Razlog tome su autohtone sorte grožđa koje se u ovom kraju gaje na prirodan način: bagrina, začinka i nezamenljiva crna tamjanika. Zanimljivo je da bi kvalitet ovih sorti ostao nezapažen da vinogradi velikih vinskih nacija poput Francuske nisu sredinom XIX veka bili uništeni od strane filoksere. U to vreme čabar vina stajao je jedan Napoleonov zlatnik.

EU%20GIF.gif

Prva u nizu sorti koje grade vinski identitet Negotinske krajine je bagrina. Ovu sortu je teško naći u drugim krajevima te se Negotinci njome diče. Odlikuju je okrugle bobice srednje veličine i svetlo ružičaste nijanse koje zbijeno rastu na grozdu nepravilnih kupastih ili valjkastih oblika. Ova sorta grožđa daje vina visokog kvaliteta, prozračne žućkasto-zelenkaste boje i specifičnog ukusa i mirisa. Upravo zbog svog mirisa i slatkastog ukusa koji podseća na bagremov cvet ova sorta je nazvana bagrina.

za_inak_negotin_za_inak.jpg
FOTO: Agro infotel
Sorta Začinak

Po podacima Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Negotin, začinak je sorta nedovoljno poznatog porekla koja se gaji u rajačkom, negotinskom i mihajlovačkom vinogorju. Ovu sortu odlikuju tamno ljubičaste, skoro teget okrugle bobice koje zajedno formiraju zbijen grozd male ili srednje veličine. Interesantno je da se ova sorta ne koristi samostalno, već za kupažu sa vinima drugih sorta da bi dala istančanu boju crnog vina.

vinograd.jpg
FOTO: Lepa Srbija
Vinograd u Negotinu

Crna Tanjanika je kraljica među sortama zastupljenim u negotinskom vinogorju. Koristi se isključivo za izrađivanje vrhunskih crnih vina. Prepoznatljiva je po svojim okruglastim bobicama male do srednje veličine tamno plave boje i karakterističnog mirisa i ukusa koji podseća na muskat. Vino je slatko, karakteristične rubin boje i prijatnog je ukusa. Ova sorta proslavila je Bukovsko vinogorje, gde se i dan danas od nje spravlja vino u vinarijama poljoprivredne škole „Rajko Bosnić“ i manastira Bukovo.