Šta jedan sadržaj čini viralnim?

FOTO: Luis Maram

Studija koju je radila Anenberg škola za komunikacije Univerziteta u Pensilvaniji (SAD), razotkrila je misteriju koja objašnjava viralnost jednog sadržaja na internetu, i to na osnovu moždanih aktivnosti čitalaca. U istraživanju je učestvovalo 80 osoba kojima je merena moždana aktivnost posredstvom funkcionalnih magnetnih rezonanci dok su čitali 80 članaka o zdravlju slične dužine, objavljenih u novinama New York Times. Dobrovoljci su tokom čitanja članaka morali da ocene svoju zainteresovanost i spremnost da ih preporuče drugima, dok su istraživači vršili ispitivanja.

Emili Falk, koautorka istraživanja objašnjava: „Ljudi čitaju i dele sadržaje koje povezuju sa sopstvenim iskustvima, sa svojim osećajem o tome ko su ili ko žele da budu. Dele stvari koje mogu da poboljšaju njihove odnose, da učine da izgledaju pametniji ili saosećajniji“.

contenido_viral_para_hacer_social_media_en_donos.jpg

FOTO: Moran Creativo

Nakon što su analizirali neuronske podatke, naučnici su izložili teoriju da kada ljudi biraju nešto da čitaju, da podele ili da preporuče drugima, misle na sebe isto koliko i na ostale, što dovodi do povećane aktivnosti u određennim neuronskim sistemima. Elajza Bek, druga koautorka ovog istraživanja, dodaje: „Kada misliš o tome šta ćeš čitati i šta ćeš podeliti, oba razmišljanja su neminovno društvene prirode, a kada tako razmišljaš, obično misliš na sebe i na svoj odnos sa ostalima. Društveni svet i koncept koji imaš o samom sebi su isprepleteni“.

Sa podacima moždane aktivnosti istih učesnika, koji su čitali iste članke, stručnjaci su mogli da predvide viralnost jednog teksta među svim čitaocima novina New York Times koji su podelili ovu grupu sadržaja ukupno 117.611 puta na svojim društvenim mrežama. Ključ se nalazi u tome da se moždana aktivnost u proučavanim regionima kombinuje, nesvesno stvarajući signal koji daje izvesnu vrednost članku, signal koji ukazuje na to šta će se podeliti dalje, a šta ne.

marketing-viral2.jpg

FOTO: Neuro Digital

„U praksi, ako stvorite poruku za koju će čitalac ili čitateljka da veruje da će je učiniti boljim ili boljom, ili da će poboljšati njihove odnose sa drugim ljudima, možete da predvidite da će se povećati verovatnoća da se ta poruka podeli“, objašnjava Kristin Šolc, takođe koautor istraživanja. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisima Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) i Psychological Science.


IZVOR: Muy interesante