6 tehnika za odbranu od manipulacije

FOTO: Alternativa

Šta je manipulacija?

Manipulacija (lat. manus – ruka; rukovoditi, upravljati nečim/nekim) podrazumeva veštinu da se druge osobe (predmeti manipulacije) navedu na postupke koji služe nekoj posebnoj svrsi ili ličnoj koristi manipulatora (onoga koji manipuliše). Često manipulacija asocira na nešto negativno, ali ona može biti i pozitivna.

Pozitivna manipulacija je ona u kojoj je predmet manipulacije dete, dementna osoba, osoba sa mentalnim problemima ili umirući bolesnik. Tada sigurno postoje situacije u kojima je manupulacija opravdana.

Sa druge strane, negativna manipulacija podrazumeva komunikaciju između dve razumne osobe, gde se manipulator postavlja superiorno u odnosu na drugu osobu – predmet manipulacije i odlučuje o tome šta je dobro za njega.

Sredstva takve manipulacije su mnogobrojna, a neka od njih su: pretnja i zastrašivanje, ulagivanje, samosažaljenje, ogovaranje druge osobe, optuživanje druge osobe za sopstveni neuspeh itd.

Navešćemo vam šest tzv. asertivnih tehnika koje vam mogu ukazati na to kako da budete uporni u odbrani svojih prava, da odložite reakciju ili da odgovorite na manipulativnu kritiku.

Tehnike za odbranu od manipulacije

1. Tehnika „Pokvarena ploča“

Ukoliko osetite da neko želi da vam nametne tuđe mišljenje ili da vas navede da uradite nešto što ne želite, pokažite da ste čuli i razumeli i naglašavajte kratku i jasnu rečenicu koja će odbraniti vaša prava.

Na primer: prodavac pokušava da vas ubedi da kupite proizvod koji ne želite. Kažite mu: „Ne želim da kupim vaš proizvod“. Ukoliko prodavac nastavi da vas ubeđuje, smirenim tonom mu ponavljajte istu rečenicu, kao „pokvarena ploča“, dok sam ne prestane.

2. Održavanje fokusa

Kada drugoj osobi želite da stavite do znanja da skreće sa suštine problema, koristite ovu tehniku. Uporno i dosledno vraćajte dijalog na glavni problem (uzrok sukoba). Tako pozivate osobu na saradnju i odgovornost.

Na primer: svesni ste da vas određena osoba laže za neku vrlo važnu stvar. Vi je pitate o tom problemu, a ona pomera fokus na neki drugi događaj, kako bi prikrila svoju laž ili eventualnu posledicu problema. Budite otvoreni i ne pristajte na manipulaciju.

show_timeout_2016_02.gif

FOTO: Josh Agadoni / Ryan Agadoni

3. Pauza (Time Out)

Ovu tehniku primenjujte u situaciji kada druga osoba koristi ljutnju i povišen ton u svrhu manipulacije. Kada to primetite, recite joj „Razgovaraćemo o tome kasnije“ i prekinite komunikaciju. Tako dajete osobi dovoljno vremena da se smiri, a sebi mogućnost da posle nekog vremena ponovo pokušate da rešite problem.

4. Odlaganje reakcije

U slučaju kada se kod vas javi uzbuđenje, koje vam onemogućava jasno razmišljanje i kada niste sigurni šta tačno želite ili nemate dovoljno podataka za donošenje odluke o nečemu, onda je ova tehnika prava za to. Na primer, ako vas neko ubeđuje da prihvatite neki posao ili pođete na put, a niste sigurni da li ćete biti u mogućnosti, odgovorite: „Želim da razmislim o tome, pa ću vam javiti“.

5. Delimično slaganje sa nečim ili zamagljivanje

Ovo se primenjuje u trenucima kada vam neko uputi manipulativnu kritiku, vređajući vašu ličnost. Tehnika podrazumeva da vi prihvatate deo kritike, ali da procene o vašoj ličnosti donosite sami. Na primer: ukoliko vas prijatelj ili rođak okrivi da ste neodgovorni, jer ste zakasnili, trebalo bi da odgovorite: „Da, nije lepo što sam zakasnilo/la, ali ne mislim da sam neodgovorna osoba“.

Recognizea_Manipulative_Relationship_02_2016.jpg

FOTO: Olga Pierre

Takođe, naše slaganje se može odnositi na učestalost događaja, na primer: „Svestan/a sam da to nije trebalo radim, ali se ne slažem da sam glup/a“. Možemo se složiti i sa logikom, ali ne i sa zaključcima: „Slažem se sa tobom da je veliki rizik da živim sam/a i studiram u drugom gradu, ali ne mislim da je to razlog da ne pokušam“.

6. Tehnika „vraćanja lopte“

Kada ne razumemo šta druga osoba misli, želi ili podrazumeva pod onim što nam govori, raspitujemo se. Na primer: „Reci mi, šta je tačno u mom postupku bilo sebično?“.

Na sledećem linku se upoznajte sa tipovima komunikacije koje postoje i zbog čega je važno da primenjujemo asertivnu komunikaciju u svim situacijama.