Ima li nade za omladinsko preduzetništvo u Srbiji?
Pixabay

Omladinsko preduzetništvo, čini se, predstavlja rešenje za nekoliko problema srpske ekonomije i društva. Obrazovani i stručni mladi ljudi bi osnivanjem preduzeća rešili problem sopstvene i nezaposlenosti drugih lica, a potencijalno i rešili neki društveni problem. Oslanjanjem na naučna saznanja i praćenjem trendova obezbedili bi održivost i dugoročnost biznisa. Energija i znanje kojim raspolažu nadomestili bi nedostatak iskustva.


Istraživanje koje je rezultat Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje navodi da 36% mladih između 15 i 30 godina preferira započinjanje sopstvenog biznisa u odnosu na rad u tuđoj kompaniji ili javnom sektoru, što je više u odnosu na republički prosek od 30%. Istovremeno, mediji izveštavaju da je tek svaka četvrta mlada osoba preduzetnik, a svaka 17. i vlasnik preduzeća. Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku više od četvrtine mladih (15-24 godina) je nezaposleno.


„Uz trenutnu poresku politiku ne bih započinjao mali biznis, jednostavno je neisplativo. Jedino što bi se moglo isplatiti jeste paušalno oporezivanje, ali i tu postoji limit sto se tiče zarade na godišnjem nivou. A taj limit bi jedna agencija sa više zaposlenih lako mogla probiti.ˮ, kaže Nikola, grafički dizajner koji se godinama unazad svojom profesijom bavi zahvaljujući frilens platformi Upwork


„Mislim da bi promena poreske politike motivisala veliki broj preduzetnika da započnu sopstveni mali biznis, posebno u IT/digitalnoj sferi. Srbija je godinama u svetskom vrhu po broju frilensera, pa bi povoljna poreska politika podstakla celu tu populaciju (koja nije mala!), pokrenula ih, i od toga bi korist imala i država koliko i frilenseri.ˮ, dodaje. 

Pixabay
Pixabay

Ina Borenović , master psiholog i vlasnik Agencije za produkciju digitalnog sadržaja Odegra, istu je osnovala pre tri godine iskoristivši subvencije za pokretanje sopstvenog biznisa koje dodeljuje Republika Srbija kroz program Nacionalne službe za zapošljavanje. Iako ovo nije program namenjen isključivo mladim preduzetnicima, pojedinci mlađi od 30 godina dobijaju dodatne poene prilikom apliciranja za sredstva. 


Na pitanje o tome šta misli zbog čega se više mladih ne aktivira na isti način, ona odgovara: „Naše okruženje još uvek, a ovde je reč mahom o percepciji starijih generacija (probajte da im kažete da ste frilenser!), dobrim delom funkcioniše po onom starom socijalističkom principu – „Samo ti nađi neki posao, pa da te do penzije bog vidi”. 


„Naš sistem obrazovanja, bar u vreme kad sam kroz njega prolazila, ne da nije negovao preduzetnički duh, nego nas je pripremio za život u kom ćemo pravilno znati latinske deklinacije, ali nećemo znati šta je doprinos za zdravstveno osiguranje. Osim toga, mladi su danas sigurno dobrim delom obeshrabreni upravo ekonomskom situacijom u našoj zemlji, koja jeste realan problem i, uz sve ostalo što uz nju ide, predstavlja kamen spoticanja za većinu, a ne samo za mlade. Međutim, zahvaljujući upravo razvoju tehnologije i globalizaciji, mladi sve više uviđaju da ono što su nas roditelji učili više ne važi, već da je izbor koji imamo pred sobom zapravo dosta širi.”


Ina rešenje vidi u adekvatnom informisanju i edukaciji, učenju iz tuđih, uspešnih primera. Ona poručuje: „Ne mogu svi biti preduzetnici, pa ni ovaj proces ne treba siliti, ali kod onih koji su tome skloni treba negovati preduzetnički duh, i to ne obećavanjem blistave budućnosti i citatima Stiva Džobsa, već davanjem informacija, deljenjem iskustva i motivisanjem kroz konkretne primere”.

Pixabay
Pixabay

Prepoznavši potrebu mladih da poseduju praktično znanje i relevantne informacije za pokretanje sopstvenog biznisa, Privredna komora Srbije započinje 2016. projekat „Karavan omladinskog preduzetništva – program podrške osnivanju omladinskih kompanija, kao i osnaživanju i pospešivanju omladinskog preduzetništva na teritoriji Republike Srbije “. Osim edukovanja mladih, cilj projekta je i stvaranje pozitivnih uslova za razvoj omladinskog preduzetništva. Više od 25 partnerskih institucija i više od 30 partnerskih kompanija je do sad podržalo projekat, dok je broj učesnika na projektu premašio 3000.


Ovo nije jedina inicijativa ove vrste. Organizacija Razlivalište nastala je 2014. godine kao rezultat želje da se mladi upoznaju sa oblašću društvenog preduzetništva (preduzetništvo usmereno na rešavanje nekog socijalnog ili ekološkog problema), kao i da se stvori ohrabrujuće okruženje za razvoj omladinskog preduzetništva. Svoje ciljeve Razlivalište ostvaruje kroz tri programa i inicijative: Social Impact Awards, #možedrugačije i Unreasonable Lab Serbia.

Pixabay
Pixabay

Pojedine zemlje u okruženju mogu da se pohvale velikim brojem programa podrške za mlade preduzetnike. Mikel Zito, dvadesetogodišnji preduzetnik iz Tirane (Albanija) kaže da to nije bio slučaj kada su on i njegov prijatelj Igli Perfundi započinjali sopstveni biznis. Oni su svoju firmu osnovali sa svega sedamnaest godina, a sredstva za razvoj biznisa su obezbedili zahvaljujući takmičenju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Mikel misli da Vlada treba da poradi na razvoju novog, boljeg odnosa sa omladinom i da mladima pokaže primere uspešne saradnje javnog sektora i preduzetnika. „Ako je Vlada otvorena za saradnju i ne osuđuje nove ideje, mladi će biti spremniji da rade na tim idejamaˮ, kaže Mikel.


Da postoje napori i na internacionalnom nivou da se mladi osnaže za pokretanje sopstvenog biznisa i implementiranje ideja, pokazuju sve češće organizovani projekti koji okupljaju mlade lidere sutrašnjice. „Rural Youth: Let's Awake the Opportunities ˮ je projekat koji je podučavao mlade iz šest zemalja Zapadnog Balkana socijalnom preduzetništvu i upravljanju projektima.

Pixabay
Pixabay

Omladinsko preduzetništvo nesumnjivo predstavlja razvojnu šansu za srpsku privredu, ali je važno pomenuti i kakav uticaj ima na pojedinca. Istraživanja pokazuju da su nezaposlena lica manje srećna i da imaju više zdravstvenih problema. U slučaju nezaposlenosti u mladosti, teže je zapošljavanje u budućnosti, a plate su neretko manje. Omladinsko preduzetništvo za pojedinca predstavlja šansu za samoaktuelizaciju i za razvoj veština. Kako su često inovacije rezultat omladinskog preduzetništva, čitavo društvo biće zahvalno za kompanije koje su pokrenuli mladi.