Koliko je harizma važna u potrazi za poslom

FOTO: Davidson

Decembar i januar su jedinstveni meseci za lično usavršavanje i veliki broj ljudi uspostavlja kontakte (eng. networking), kako bi dobili nov posao. Jedna poslovna škola je, čak imenovala jednu profesorku stručnjakom u ovoj oblasti. Međutim i dalje se postavlja pitanje da li je potrebno biti šarmantan kako bi se napredovalo u karijeri.

Verovatno je mnogo ljudi bilo u prilici da posmatra ponašanje dobrog tragača za poslovnim prilikama (eng. networker - osoba koja uspostavlja poslovne kontakte na neformalnim društvenim okupljanjima). Između zalogaja, osmatra prostoriju punu ljudi kao soko i hladnokrvno bira svoj plen. Provlači se između onih koji nemaju dovoljno hrabrosti da napreduju u svojoj karijeri, približava se svojoj meti i započinje razgovor koji se čini topao i iskren, iako se zapravo svodi na potragu za novim poslovnim ponudama i aktivnostima.

20160328065249_shutterstock_387029653_jpeg.jpg

FOTO: Entrepreneur

Ipak, za one koji nisu toliko nasrtljivi, potraga za kontaktima može biti užasna. Neki se ne osećaju ugodno u društvu ljudi sa kojima nemaju ništa zajedničko, dok nekima teško pada da učestvuju u površnom razgovoru u kojoj obe strane znaju da ona druga ima određeni interes. To može biti poverljiva informacija, kontakt ili posao.

Za ovakav tip ljudi, LinkedIn i Tviter su više nego dobrodošli, zato što im omogućavaju jednostavniji način uspostavljanja kontakata u društvu. U vremenu kada je teško naći radno mesto, svaka prilika za nalaženje posla je znatno vrednija.

Nauči me da budem šarmantan

Da li je u digitalnom vremenu tradicionalno šarmiranje još uvek važno i da li se može naučiti? Nakon što je Hulija Hobsbaum imenovana kao „prva profesorka uspostavljanja kontakata na svetu“ u Poslovnoj školi Kas u Londonu, odgovor na ovo pitanje je malo jasniji. Hobsbaum veruje da bi uspostavljanje kontakata trebalo da bude jedna od osnovnih veština, kao što je vožnja automobila ili korišcenje računara.

„U periodu recesije, ljudi treba da usavrše sve svoje veštine. Uspostavljanje kontakata može da bude jedna od najvrednijih veština u biografiji“, tvrdi Hobsbaum.

sx_NHN2ql.jpg

FOTO: Twitter

Da li to znači da se svi oni sati koje provodimo na Fejsbuku, Tviteru i LinkedIn-u takođe računaju kao uspostavljanje kontakata?

„Neposredni kontakt licem u lice je neizmerno značajniji u 'eri Fejsbuka', zato što tehnologija, uprkos svojim brojnim prednostima, može doprineti izolaciji“, objašnjava Hobsbaum. „Poverenje je najvažniji aktivni aspekt ličnosti jedne osobe, a neposredni kontakt licem u lice najbolje ističe taj aspekt. I pored toga, treba koristiti i društvene mreže, zato što je korisno imati više različitih izvora informacija“, ističe.

Prema Oksfordskom rečniku engleskog jezika, reč networking, koja označava „postupak ili proces korišćenja ljudi radi razmene informacija ili sticanja profesionalne ili neke druge dobiti“, potiče iz 70-tih godina.

Danas živimo u drugačijem svetu

Pre nastanka društvenih mreža, poslovni kontakti su se uspostavljali uživo u nekom baru, u kancelariji direktora ili sali za konferencije. Mladi su upoznati sa društvenim mrežama, ali nisu svesni svih tradicionalnih načina potrage za kontaktima.

Pobednik u rijaliti programu „Šegrt“, Tim Kembel, koji je nedavno odlikovan Medaljom britanskog carstva (Most Excellent Order of the British Empire) zbog svog doprinosa poslovnoj kulturi, smatra da je razlog tome taj što uspostavljanje kontakata nije predstavljeno u pozitivnom svetlu, a još manje kao veština koju treba naučiti.

-poslovna_komunikacija.gif

„Uspostavljanje kontakata je definitivno nešto što se može naučiti, ali se na to gleda kao na nešto loše. Amerikanci smatraju uspostavljanje kontakata neizostavnim delom posla, zahvaljujući univerzitetskim bratstvima u kojima se stvaraju veze za ceo život“, kaže Kembel.

On priznaje da potraga za kontaktima nije lak posao, ukoliko se obavlja na ispravan način, zato što ih treba održavati. „To je delikatna ravnoteža između truda i kontakata. Potpuno se slažem sa ovakvim postupanjem kada se radi o potrazi za poslom, bilo da se radi o pozivanju na nečije ime ili povlačenju prijateljskih veza“, objašnjava.

Mnogi preziru pomisao na povremenu upotrebu kontakata kako bi se pronašao posao, smatrajući ovo nepoštenim i bespotrebnim postupkom na tržištu rada na kome se posao stiče trudom. Sa druge strane, oni koji se zalažu za ovu metodu smatraju da je sticanje prednosti zahvaljujući porodičnim i drugim kontaktima način da se uravnoteži radno tržište.

Društveni kapital

Kembel ističe da nemaju svi „društveni kapital“ kada se radi o upoznavanju pravih ljudi. „Ovaj nedostatak ravnoteže ne znači da je uspostavljanje kontakata loše“, objašnjava Kembel. „Moramo da se potrudimo da ljudi imaju veći pristup mrežama. Mobilnost društva zavisi od dobrih mreža“, naglašava.

Saveti Tima Kembela za uspostavljanje kontakata:

- Zapamtite da je uspostavljanje kontakta obostrani proces;
- Postavite pitanje i dobićete odgovor;
- Imajte na umu šta tačno želite kada uspostavljate kontakt;
- Održavajte kontakte;
- Ponudite se da budete osoba koja rešava probleme, kako biste održali kontakte.

o_NETWORKING_facebook.jpg

FOTO: LinkedIn

„Nisu svi načini potrage za kontaktima dobri. Treba postupati ispravno“, tvrdi Klif Osvik, profesor teorije organizacije u Poslovnoj školi Kas. Osvik veruje da česta potraga za kontaktima ne daje pozitivne rezultate, zato što se vrši na veštački, površan i nerazuman način sa ljudima sa kojima se ne poseduje nikakva sličnost. Ovo je, naravno, najjači argument onih koji kritikuju ovu metodu. Ali šta zapravo treba činiti?

„Autentičnost je od presudne važnosti“, tvrdi Osvik. „Uverite se da uspostavljate kontakt sa osobama sa kojima zaista želite da uspostavite kontakt, umesto nagomilavanja kontakata sa ljudima sa kojima nemate ništa zajedničko“, savetuje.

Ovo je slično situaciji u kojoj ljudi na društvenim mrežama prihvataju sve moguće kontakte kako bi izgledali popularnije. U tom slučaju, šta mozete naučiti iz ovakve situacije?

Poslovi ili prijateljstvo

Osvik smatra da se veštine uspostavljanja kontakata mogu poboljšati primenjujući sličan teorijski i praktični postupak kao i kod učenja ljudi da razvijaju liderske veštine. David Nikolini, profesor organizacionih nauka u Poslovnoj školi Vorvik, se ipak, opredeljuje za malo drugačiji metod.

„Gledamo na mreže kontakata kao na način ostvarivanja što boljeg poslovanja, umesto na način sticanja što vise prijatelja, iako se oba procesa odvijaju istovremeno. Stvaranje mreža kontakata je način opstanka u većini kompanija. To je stara tehnika koju su oživeli elektronski mediji“, objašnjava Nikolini.

Komičar, Artur Smit, ne pridaje toliku važnost kontaktima, jer je, kako kaže, talenat najvažniji za uspeh. „Kontakti su važni ljudima koji vole da se slikaju i da prisustvuju zabavama. Zaista me ne zanimaju. Na duže staze, talenat uvek pobeđuje“, kaže Smit.


IZVOR: BBC