Tri načina da pomognete svom kućnom budžetu
Pixabay

1. Preterano trošenje čini nas srećnima


Veoma često se dešava da potrošimo čitavo bogatstvo u kupovini, a da nismo ni svesni kako. Ako pogledamo trošak kupovine cigareta, doći ćemo do zaključka da oni pušači koji kupuju jednu kutiju na dan, po ceni od 150 dinara u proseku, na godišnjem nivou „oštete“ svoj kućni budžet za čak 500 evra.


Zbog ishitrenih odluka o kupovini često žalimo. Ovakve odluke uglavnom donosimo u brzini i bez razmišljanja. Neretko se dešava da kupimo proizvod za koji izdvojimo značajnu sumu novca, dok kasnije shvatimo da nam uopšte nije bio neophodan. 


Na sličan način kupujemo i „sezonske“ proizvode koje koristimo jednom godišnje, a ostatak godine nam uglavnom prestoje u ormanu. Zato je preporuka stručnjaka da u ovakvim slučajevima potrebne stvari pozajmimo ili unajmimo, ukoliko postoji takva mogućnost. Tako ćemo značajno uticati na stanje u kućnom budžetu.

Kupovina koja se dešava „pod stresom“ ili bez razmišljanja je veoma veliki neprijatelj našeg budžeta. Veoma je bitno da isključimo osećanja kada je trošenje novca u pitanju i tako zaštitimo sebe od dodatnih muka i nerviranja.

Pixabay.com
Pixabay.com

2. Život od plate do plate bez plana


Neretki su slučajevi da pojedinci, ali i porodice, žive „od plate do plate” dok kao opravdanje koriste mala primanja a velike mesečne izdatke. Ne želeći da se opterećuju planiranjem, ljudi sa ovakvim navikama, uglavnom dovedu sebe u bezizlaznu situaciju jer ne upravljaju svojim finansijama. 


Posledica ovakvog načina života jeste „život na kredit”, jer se oslanjamo isključivo na svoju zaradu, bez ikakve sigurnosti u vidu štednje za vanredne situacije.


Korišćenje kartica umesto gotovog novca praktikuje sve veći broj ljudi. Sama po sebi, ovakva praksa, ne predstavlja problem. Međutim, psiholozi kažu da ovakav način plaćanja ne ide u prilog uspešnom upravljanju kućnim budžetom.


Stručnjaci kažu da se većina nas ustručava, ili čak uopšte ne usuđuje da otvori izvod iz Banke kada nam stigne na kućnu adresu. To, kažu, potvrđuje da nemamo realnu sliku o sumi novca koju smo potrošili prethodnog meseca.

Ostavljanje novca za „crne dane” daje nam sigurnost u teškim situacijama. Preporuka je da taj iznos bude u visini naših polugodišnjih troškova, tako da bismo u slučaju nužde, imali dovoljno gotovog novca na raspolaganju, kako ne bismo posegnuli za karticama ili odlaskom u minus i tako zapali u još težu situaciju.

Pixabay.com
Pixabay.com

3. Mislimo da ćemo imati više novca u budućnosti


Optimizam je poželjan u svemu, pa i u upravljanju ličnim finansijama. Pozitivan stav definitivno utiče na naše veštine upravljanja novcem. Ipak, preveliki, nerealan optimizam, nas često može odvesti u totalno drugu krajnost. U tom slučaju, prazan račun u banci i povratak u realnost, doći će nam kao „hladan tuš”.


Mnogo ljudi donosi finansijske odluke u sadašnjosti, računajući na potencijalnu zaradu u budućnosti. U tom slučaju važi narodna izreka „prvo skoči pa reci hop”. Bez obzira na visinu prihoda koji nas čekaju u budućnosti, činjenica je da živimo u sadašnjosti. Tako nam štednja mora biti na prvom mestu, pre donošenja ishitrenih potrošačkih odluka.


Računajući na neko „finansijsko čudo” koje nas čeka iza ugla, neretko zaboravljamo na penziju, računajući da do tada ima dovoljno vremena. Što pre počnemo da štedimo za kasnije, pre ćemo započeti proces štednje koji će nam osigurati bolju i mirniju budućnost.

To su prihodi koji nam na prvom mestu moraju biti osigurani za budućnost!


IZVOR: Biznis.ba