10 najboljih tehnoloških gradova na svetu

FOTO: Gdgt Compare

U nekim delovima sveta tehnologija je naprednija nego u drugim. Šta čini neke gradove boljim od ostalih u oblasti tehnologije? Međunarodna agencija za nekretnine Savils je istraživala i napravila izveštaj pod nazivom „Tehnološki gradovi 2017“ u kome su navedena „22 globalna centra tehnološke avangarde“. Kao prvi na listi od ovih gradova ne nalazi se ni Njujok, ni London, ni San Francisko. U pitanju je Ostin.

U izveštaju je navedeno da je prestonica Teksasa „preotela prvo mesto San Francisku zato što veoma uspešno privlači nove talente“. Osim toga, pristupačnija je tehnološkim kompanijama, poseduje visok kvalitet života (uzeti su u obzir aspekti kao što su zelene površine, urbani život, kriminal i zagađenje) i može da privuče nove talente. Među velikim kompanijama u Ostinu ističu se IBM, Del i ADM. „Manji porezi, povoljne cene stambenih objekata i jaka preduzetnička kultura čine okruženje povoljnim za održavanje uspešnih i inovativnih startup kompanija“, navodi se u izveštaju.

Top 5 tehnoloških gradova

1. Ostin, Teksas, SAD
2. San Francisko, Kalifornija, SAD
3. Njujork, Njujork, SAD
4. London, Ujedinjeno Kraljevstvo
5. Amsterdam, Holandija

San Francisko, u Kaliforniji, zauzima drugo mesto zato što je „alternativa za bogate talente“, a Njujork zauzima treće mesto zato što je „glavni svetski grad Sjedinjenih Američkih Država“. Sjedinjene Američke Države imaju najveće i najinovativnije tehnološke kompanije. Njihovi gradovi imaju veći pristup rizičnom kapitalu i više novčanih sredstava za finansiranje svog napretka“, objašnjavaju stručnjaci.

san-frans.jpg
FOTO: Simplelize

Boston (8), u Masačusetsu, i Sijetl (13) se takođe nalaze na listi. Boston, gde su studirali Bil Gejts i Mark Zakerberg, je poznat po svojim farmaceutskim i biotehnološkim kompanijama, kao i po elektronskoj trgovini, video-igricama i turizmu. Sijetl, u Vašingtonu, je domovina Amazona i Majkrosofta i neprestano se razvija.

Najbolji gradovi u Latinskoj Americi

U izveštaj su uključena dva latinoamerička grada, Santijago de Čile (19) i Buenos Ajres (21), Argentina. Analitičari iz Savilsa navode da Santijago „ima relativno nov tehnološki ekosistem koji se brzo razvija i koji je finansiran od strane čileanske vlade. Njegovi inovativni programi uključuju i The S Factory, projekat osmišljen za žene preduzetnice. Kako bi Čile smanjio zavisnost od rudnika bakra, Santijago pomaže zemlji da postane novi tehnološki centar Južne Amerike.“

Za Buenos Ajres se tvrdi da je broj startup kompanija u porastu „zahvaljujući prestižnim univerzitetima u zemlji i interesovanju za rizični kapital koje je u porastu“. Uprkos komplikovanoj ekonomskoj situaciji u Argentini, Buenos Ajres je uspeo da se pozicionira kao ključno mesto za obnovljive resurse i aeronautičku tehnologiju.

Webp.net-resizeimage.jpg
FOTO: SAP News Center

„Ljudski kapital“

Prilikom izrade izveštaja stručnjaci iz Savilsa su proučili različite faktore koje objašnjavamo u nastavku.

5 komponenti tehnoloških gradova

1. Preduzetničko okruženje - Ulaganja, veličina sektora, olakšice za preduzetnike, inovacije, troškovi.
2. Tehnološko okruženje - Vrednost i veličina tehnoloških kompanija, infrastruktura, aktivnosti.
3. Urbani život i blagostanje - Komfor, životni troškovi, užurbani način života.
4. Talenat - Obrazovanje, imigracije i privlačenje talenta, mladi ljudi.
5. Cene nekretnina - Iznajmljivanje objekata za kompanije i zaposlene.

„Svi ovi gradovi imaju uspešne tehnološke industrije u razvoju i zapaženi su od strane tehnoloških kompanija u ekspanziji“, navodi se u izveštaju. Stručnjaci tvrde da je jedan od njihovih ključnih aspekata „pristup ljudskom kapitalu“ kako bi privukli lokalne talente, kao i strance koji tamo žele da žive i rade. Proučavani su različiti faktori, od pristupa rizičnom kapitalu do kvaliteta lokalnih kafića, zahvaljujući kojima u ovim gradovima ima više tehnoloških kompanija. Na listi se nalaze gradovi sa svih kontinenata: šest evropskih, šest severnoameričkih, dva južnoamerička, šest azijskih iz Pacifičkog regiona, jedan afrički i po jedan sa Srednjeg istoka i iz Severne Afrike.

London ili Amsterdam?

U Evropi se ističu London (4), u Ujedinjenom Kraljevstvu, i Amsterdam (5), u Holandiji. To su „veliki poslovni centri“ koji su „veoma dobro povezani sa ostatkom sveta“ zahvaljujući svojim međunarodnim aerodromima. „Dinamični su, imaju fakultetski obrazovano stanovništvo i privlače talente. London ima najnoviju tehnologiju, ali nekretnine u Amsterdamu koštaju duplo manje nego u Londonu“, navodi se u izveštaju.

120935-7212151140_a3438201b4_z_contentfullwidth.jpg
FOTO: Saracen Interiors

Kopenhagen (7), u Danskoj, Berlin (9), u Nemačkoj, Stokholm (11), u Švedskoj, i Dablin (12), u Irskoj, su preostali evropski gradovi na listi. Od neevropskih gradova u „Top 10“ ulaze moderni Toronto (6), u Kanadi, čiji je broj startup kompanija u velikom porastu i koji je sedište kompanija Spotify i Hootsuite; kao i živopisni grad-država Singapur (10) – novi lider u Big Data sektoru, sa izuzetnim finansijskim sektorom i preduzetničkom kulturom.

Gradovi u usponu

Santijago i Buenos Ajres se nalaze na istom nivou kao i Bangalor (20), u Indiji, ili Kejptaun (22), u Južnoafričkoj Republici, zato što su „gradovi koji se ističu u svojim regionima i uklapaju se u globalnu scenu“. „Tehnološko i preduzetničko okruženje nije dovoljno razvijeno kao u njihovim suparničkim gradovima, ali su troškovi manji. U ovim urbanim regionalnim centrima u usponu ima dosta talenata iz unutrašnjosti“, navodi se u izveštaju. Na listi se nalaze i Melburn (14), u Australiji, sa manje troškova nego u Sidneju i dobrim kvalitetom života koji omogućava privlačenje svetskih talenata, i Tel Aviv (15), u Izraelu, koji je izborio svoje mesto „zbog jake reputacije što se tiče informatičke bezbednosti i analize podataka“. Tu su, naravno, i azijski biseri tehnologije: Seul (16), u Južnoj Koreji, Hong Kong (17), u Kini, i Tokio (18), u Japanu.


IZVOR: BBC