Čemu može da vas nauči kartanje?

Foto: Pixabay

Svako od nas je nekada igrao Ne ljuti se čoveče, Domine, Monopol, Riziko, Kluedo, Strateg, Lavirint, UNO ili neke druge igre koje su bile lako dostupne i prevedene na srpski jezik. Međutim, standardne igre su one koje uključuju karte (tzv. kartanje), kao što su: Mau Mau, Remi, Tablić, Tač, zatim kartaške kazino igre, poput: Pokera, BlackJack-a, Ruleta i dr.

Danas se igre sve češće igraju onlajn, koje se ne razlikuju od tradicionalnih igara, samo što sada ne igrate uživo, sa svojim društvom, već imate mogućnost da igrate individualno, sa virtuelnim osobama ili ljudima koji žive u bilo kom delu sveta.

Kako društvene igre i kartanje utiču na naš mozak?

Kako navode na sajtu Stetoskop, mozak radi na principu proizvođenja sinaptičkih veza. Svaka nova informacija koju mozak primi, stvara nove sinaptičke veze, čija je funkcija da memorišu određeni podatak. Ukoliko neka od sinaptičkih veza tokom vremena otkaže, mozak će pokušati da isti podatak zapamti kroz druge sinaptičke veze.

Mnoštvo istraživanja i studija, koja su sprovedena na univerzitetima širom sveta, pokazuju da društene igre mogu povoljno da utiču na kreativnost, opažaje, donošenje odluka i dr. One upravo pospešuju stvaranje novih sinaptičkih veza, koje su neophodne za naše pamćenje.

Neki naučnici tvrde da je igranje igara slično rešavanju naučnih problema. Kao student u laboratoriji i igrač mora da osmisli hipotezu. Npr. igrač mora stalno da osmišlja kombinaciju karata i poteza, da bi pobedio suparnika. Ako nešto ne funkcioniše, onda igrač menja hipotezu i proba nešto drugo.

Kao i ostale društvene igre, kartanje poboljšava koncentraciju, memoriju i analitičke veštine. U tom smislu, najbolje kognitivno zahtevne igre su one koje obuhvataju memoriju, strategiju i pažnju. Kartanje se oslanja na kratkoročnu memoriju, ali se pokazalo da utiče i na dugoročnu memoriju i ostale kognitivne funkcije.

Kartaške igre kao rastući trend

card-game-624245_1280.jpg

Foto: Pixabay

Kartaške igre, kao što im ime kaže, sastoje se uglavnom od određenog broja karata. Kada su se pojavile, nisu imale konačan broj (pojavljivale su se nove karte vremenom). Sada se često koristi jedan špil (52 karte), a postoje i one igre koje uključuju i više njih.

Sam naziv asocira na materijal (karton), od koga se najčešće i izrađuju. Međutim, danas se može sresti veliki broj špilova, izrađenih od najrazličitijih materijala. Zbog toga i iz razloga što se u poslednje vreme karte vrlo često igraju i onlajn, ova definicija gubi smisao.

Stvorene kao pedagoško sredstvo, karte su na početku svog nastanka služile isključivo učenju. Kasnije se transformišu u sredstvo za razvoj umnih sposobnosti uz igru.

Iz godine u godinu sve više kartaških igara izlazi na tržište. Pretpostavlja se da je trend rasta donekle potpomognut činjenicom da je to skoro savršen tip igre za laptopove i računare, a posebno tablete i mobilne telefone, koje sada svi imaju.

Postoje različite podkategorije kartaških igara, poput: igara sa izbacivanjem karata, igara sa licitiranjem, adutskih igara, pokera, igara sa dodavanjem i penjanjem i dr.

Ne zaboravite da postoji veliki broj onlajn kartaških igrica koje pružaju iste kognitivne izazove kao igranje uživo. Razlika je što nećete razgovarati sa protivnikom i na taj način imati socijalni podsticaj, ali isto tako vas protivnik ne može ometi u koncentraciji (kao što je slučaj igranja za stolom). Uživajte uz igru i vežbajte mozak!

Uvek nastojimo da medijski podržimo projekte svojih partnera, u cilju informisanja mladih o aktuelnim dešavanjima. Ukoliko i vi želite da se tekst o aktivnostima vašeg udruženja nađe na portalu iSerbia, možete se javiti povodom saradnje na e-mail: marketing@iserbia.rs.