Gde živi Mlečni put?
Pixabay

Naučnici koji su napravili novu 3D mapu navode kako je Lanijakea možda čak deo još veće strukture koju još uvek nisu definisali u potpunosti. „Živimo u nečemu što se zove „kosmička mreža“, gde su galaksije spojene nitima, koje su razdvojene džinovskim prazninama“, rekao je Brent Tali, glavni autor studije i astronom na Havajskom univerzitetu u Honoluluu.

Galaktičke strukture u svemiru

Galaksije se ne šire nasumično po univerzumu. Umesto toga, one su zbijene u grupe, kao što je Lokalna Grupa galaksija u kojoj se Zemlja nalazi, i koja se sastoji od desetina galaksija. Ove grupe su, zatim, deo masivnih jata sačinjenih od stotinu galaksija i povezanih u mrežu vlakana na koja su galaksije nanizane poput bisera. Kolosalne strukture, poznate kao superjata, stvaraju se na mestima gde se vlakna ukrštaju.

Džinovske strukture koje sačinjavaju univerzum uglavnom nemaju jasne granice. Da bi bolje definisali ove strukture, astronomi su ispitali „Kosmičke tokove-2“ (Cosmicflows-2), najveći katalog kretanja galaksija ikada napravljen, jer su zaključili da svaka galaksija pripada strukturi čija gravitacija ih privlači. „Imamo novi način definisanja struktura velikih razmera na osnovu brzine galaksija, pre nego samo na osnovu posmatranja njihovog rasporeda na nebu“, rekao je Tali.EU%20GIF.gif

Lanijakea, naš dom u univerzumu

Na novoj 3D mapi koju su napravili Tali i njegove kolege se vidi da galaksija Mlečni put stanuje na obodu superjata Lanijakea, širokog oko 520 miliona svetlosnih godina. Superjato se sastoji od oko 100 hiljada galaksija, čija je ukupna masa otprilike 100 miliona milijardi veća od mase Sunca.

Naziv Lanijakea je predložio Nava’a Napoleon, koji predaje havajski jezik na državnom fakultetu Kapiolani (Kapiolani Community College) na Havajima. Odabrao je taj naziv u čast polinezijskih moreplovaca koji su se tokom dugih putovanja prostranstvom Pacifika koristili svojim poznavanjem neba.

„Živimo u Lokalnoj Grupi, koja je deo Lokalne Regije, koja je odmah pored Lokalne Praznine – hteli smo da smislimo neki malo uzbudljiviji naziv od „Lokalno““, rekao je Tali.

Ovo superjato takođe uključuje Virgo jato i Norma-Hidra-Kentaur jato, koje se drugačije naziva Veliki atraktor. Ova nova otkrića pomažu u razotkrivanju uloge Velikog atraktora, što je problem oko kog su se astronomi mučili 30 godina. U superjatu Lanijakea, pokreti galaksija su usmereni ka unutra, kao što voda teče nizbrdo ka dolini, a Veliki atraktor glumi veliku gravitacionu dolinu ravnog dna sa sferom privlačenja koja se proteže preko superjata Lanijakee.

Tali je primetio kako bi Lanijakea mogla biti deo još veće strukture „Verovatno moramo da izmerimo sledeći faktor od tri moguća koji se tiču daljine, da bismo objasnili naše lokalno kretanje“, rekao je Tali. „Možda ćemo shvatiti da moramo da smislimo još neko ime za nešto još veće, a čiji smo deo – razmišljamo o ovome kao o stvarnoj mogućnosti“.

IZVOR: Space.com