Inspirativne misli Marsela Prusta

FOTO: Miltonclass

Prevela: Milena Stojiljković

Ne postoji niko ko Marselu može da parira kada je u pitanju čovekov unutrašnji psihološki svet: on uspeva da pretoči u reči sve ono što čovek oseća, a ne može sam da izrazi i definiše. Ima zadivljujuću sposobnost da svoje misli izrazi na veoma slikovit način, pa se čitaoci neretko nađu u situaciji da, prosto gutajući njegove reči, uzviknu: Da, to je to!

Ovaj francuski pisac devetnaestog veka je najpoznatiji po svom nezaboravnom romanu ,,Potraga za izgubljenim vremenom", ali je takođe i veliki mislilac, pa ga možemo nazvati i filozofom. Ovom prilikom smo vam pripremili pregled njegove knjige eseja, a takođe i nekoliko njegovih intervjua, među kojima je i čuveni Prustov Upitnik.

U svom eseju ,,O čitanju“, Prust govori o estetskom užitku koji pruža čitanje, ali i o istraživanju sećanja i ličnog razvitka kroz sam čin čitanja. Govori o svim sitnicama koje čine život, one sitne delove vremena i kako je način na koji ih pamtimo – skoro pa magičan.

marcelproust123.jpeg
FOTO: Afflictor

Prust je nekoliko puta diskutovao o tome kako su mirisi naš najjači portal za putovanje kroz vreme. Ako na silu pokušamo da se setimo nečega iz prošlosti, uspećemo – ali, delimično. Naša sadašnjost je oblikovala naše poimanje prošlosti. Ali, ako se nečega spontano setimo, ako nam to sećanje pokrene neki miris, tada ćemo imati potpuniju sliku prošlosti. Stoga, pesme koje smo slušali, pročitane knjige, ulice kojima smo koračali, svi ovi činioci igraju važnu ulogu okidača, prilikom prisećanja prošlosti.

U pomenutom eseju, Prust kaže sledeće: ,,Knjige koje pročitasmo… Ako danas prelistamo njihove stranice, možemo ih doživeti kao sačuvane kalendare, čuvare onoga što smo nekada bili, i na tim stranicama naći ćemo odraze mesta koja nekada posetismo i jezera koja su davno nestala".

Vreme i misterije koje krije, kako utiče na nas same i kako oblikuje ono što smo – jedne su od glavnih tema kojima se bavi Prust. U drugom eseju, ,,O književnom stvaranju“, Prust izlaže svoje misli o identitetu pisca. Pisac je ljudsko biće: doživljava uspone i padove, živi svakodnevni život, kupuje namirnice, putuje, ima potrebu za odmorom i za samoćom. Ali, ono što ga izdvaja od drugih je – njegov stvaralački dar.

Za vreme inspiracije, stvara reči, uobličavajući svoje misli kako bi bile prepoznatljive i drugima. Dešava se da pisac prolazi kroz neka teška psihološka stanja: ,,Nesanica, sumnje, upoređivanje sebe sa ostalim književnim velikanima, sumnja u sebe, gubljenje vremena na stvari gde njegova genijalnost ne dolazi do izražaja, preokupacija ovozemaljskim stvarima…".

Ali, kao što kaže u svom eseju „Moć romanopisca'': ,,Suočavajući se sa romanopiscem i njegovim delom, osećamo se kao robovi pred gospodarem - on nas može osloboditi samo jednom rečju".

Prust je pokrenuo jednu bitnu temu – o moći koju imaju reči i književnost. Možemo čitati roman koji je u suštini tužan ili tragičan, ali nas to, s druge strane, može usrećiti, i u tome leži ta magija. Prust je takođe podelio svoje mišljenje o značaju jednog književnog dela: ne mora se uvek prilagoditi samo jednoj, univerzalnoj poruci, sačinjenoj od strane pisca. Roman je slojevit, može biti višeznačajan. E, tada čitalac stupa na scenu! Značaj književnog dela zavisi od tumačenja čitalaca. Prust kaže: ,,Ne postoje pogrešna tumačenja. U tome je sva lepota". Dakle, čitalac aktivno učestvuje u stvaranju.

Prust ovo objašnjava mnogim konotacijama koje imaju reči: svi mi imamo različite kognitivne sklopove, i različite asocijacije nam preplavljuju um kada čujemo ili pročitamo određenu reč. Upravo zbog toga čitanje pruža jedinstveno, neponovljivo iskustvo. Pored toga, čitanje iste knjige nekoliko puta će uvek biti drugačije, i naša tumačenja će se razlikovati. I upravo to je lepota čitanja, govorio je Prust.

U svom eseju „Pulsiranje srca“, Prust govori o tome kako se način na koji pamtimo stvari iz prošlosti ukršta sa našim emocijama, pogotovu kada je smrt u pitanju: ,,Kada izgubimo voljenu osobu, postepeno, kako vreme teče, zaboravimo na to. Ali kada nas ta osoba, slučajno, poseti u mislima, osećaj koji usledi je duplo bolniji: boli jer podseća na to da ta osoba više nije kraj nas, ali nas razdire i zbog osećaja krivice koji se javlja – zaboravili smo na gubitak, pa makar samo na tren".

Ovaj esej je zapravo umetnut u Prustov roman „Traganje za izgubljenim vremenom“, predstavlja deo poglavlja „Sodoma i Gomora“.

marsel_prevod_februar_2016.jpg
FOTO: Pen American

Najzanimljiviju činjenicu o Prustovoj ličnosti saznajemo iz Prustovog upitnika. Morao je da odgovori na skup pitanja tokom dobrovoljnog služenja vojske, ili nakon kratkog perioda koji je usledio. Ono što je sigurno je da je Prust bio u svojim dvadesetim kada je odgovarao na pitanja, iako je, navodno, na neka od njih dao odgovor tokom svog tinejdžerskog doba.

Bilo kako bilo, mnogi ljudi su pogrešno protumačili da je sam Prust sastavio upitnik. Iako ovo nije istina, činjenica je da je upitnik nazvan po njemu, zbog njegovih odgovora koji su vremenom postali poznati. Časopis Vanity Fair je upitnik podelio nekolicini slavnih ličnosti među kojima su bili Dejvid Bouvi, Džejd Gudal i stend-up komedičar Luj CK.

Izabrali smo tri najbolja Prustova odgovora:

Šta najmanje volite?
Prust: Svoje najgore osobine.
Omiljena boja?
Prust: Lepota se nalazi ne u bojama, nego u njihovoj harmoniji.
Kako biste voleli da umrete?
Prust: Kao mnogo bolja i voljenija osoba.

Prust je dao jedan intervju, u kome je odgovorio na pitanje šta bi uradio u slučaju nadolazeće apokalipse. Evo jednog dela odgovora: ,,Nema potrebe za kataklizmom da bismo već danas voleli život. Dovoljno je pomisliti da smo ništa drugo do obična ljudska bića i da nas smrt može dočekati ukoliko večeras".

poslovna_komunikacija.gif

Kakva inspirativna poruka upućena svima nama! Ne bi trebalo da čekamo na prve znake apokalipse kako bismo ispunili želje svog srca. Po rečima jednog mudraca: nevolja je u tome što mislimo da uvek ima vremena. Vreme je jedini neobnovljivi resurs kojim raspolažemo. Šta biste VI uradili kada biste znali da se bliži kraj? Šta vas sprečava da to isto uradite već danas?

IZVOR: Youth-time

Milena Stojiljković, student engleskog jezika, fascinira je pojam Britanije, voli životinje i pravi nakit