Kako deca koriste internet?

FOTO: The Times of India

Kod kuće i na mobilnim uređajima, najviše na pametnim telefonima, za komunikaciju, radi sticanja novih znanja i igranja igrica. Na ovaj način većina dece koja su učestvovala u istraživanju Global Kids Online koristi internet. Ovo istraživanje je izvršeno na inicijativu Unicefa, Londonske škole ekonomije i političkih nauka i Evropske unije. Radi se o najnovijem pilot istraživanju koje ispituje ponašanje maloletnika na internetu.

Anketari ističu da rezultati ne opisuju tačno stanje u svakoj zemlji koja učestvuje u istraživanju, ali približno predstavljaju rizike i prilike sa kojima se deca suočavaju na internetu. U istraživanju učestvuju 33 zemlje iz celog sveta, s tim što se većina ovih zemalja još uvek nalazi u fazi prikupljanja podataka. Sa prvim prikupljenim rezultatima napravljena je pilot studija o deci uzrasta između 9 i 17 godina u Srbiji, u Južnoafričkoj Republici, na Filipinima, i o adolescentima uzrasta između 13 i 17 godina u Argentini.

Jedan od glavnih ciljeva ovog istraživanja bio je stvaranje alata za analizu dečijeg ponašanja na internetu koji će svima biti na raspolaganju i to besplatno. Ovi alati, kvantitativnog i kvalitativnog karaktera, podrazumevaju ankete i materijal za predlaganje i vođenje grupnih debata između roditelja i dece.

Većina dece iz četriri zemlje u kojima je završeno istraživanje (90% u Argentini i 62% u Srbiji i Južnoafričkoj Republici) ima pristup internetu u svojim sobama, u udobnosti svog doma. Na Filipinima, takođe, deca najradije koriste internet u svojim domovima. U slučaju da nemaju besplatnu wi-fi konekciju, to mogu biti i tržni centri ili čak i sama škola. Sonja Livingston, profesorka sa Londonske škole ekonomije, koja je zadužena za sprovođenje ovog istraživanja, navodi da se veliki broj dece na južnoj hemisferi oseća frustrirano zbog količine vremena koje ulažu u uspostavljanje i održavanje internet konekcije.

1479376724_135426_1479472956_noticia_fotograma.jpg

FOTO: El Pais

Kako bi pristupili internetu, deca radije biraju mobilne uređaje koje samo oni koriste, zbog privatnosti i pristupačnosti. Među ovim uređajima najviše se ističu pametni telefoni. Istraživanje pokazuje da im ovi uređaji nude velike prednosti što se tiče fleksibilnosti i privatnosti. Međutim, za roditelje predstavljaju problem zato što im onemogućavaju da nadgledaju ponašanje svoje dece na internetu. Kako se navodi u studiji, još jedna mana je ta što mali ekran ograničava sprovođenje složenih operacija.

Jedan od zaključaka je da deca svake nedelje nauče nešto novo na internetu. Deca iz sve četiri zemlje su se složila oko prednosti koje im internet pruža. Među njima se ističu komunikacija, zabava i učenje. Na Filipinima, deca više koriste internet kako bi naučila nešto novo, nego za odlazak na društvene mreže i gledanje video snimaka. U sprovedenim anketama i debatama, mladi u Argentini tvrde da najmanje jednom nedeljno na internetu traže nešto što je povezano sa školom ili profesionalnim ambicijama.

Međutim, mladi u Srbiji, na Filipinima i u Južnoafričkoj Republici ističu da najmanje jednom nedeljno, na internetu traže informacije vezane za zdravlje. „Problem je u tome što ne znamo da li su informacije koje nalaze pouzdane i korisne za njih. Imamo još dosta posla na ovom području“, navodi Livingston.

Kada dožive neprijatno iskustvo na internetu, deca se prvo obraćaju svojim prijateljima. Jedna do dve trećine ispitanika tvrdi da je neko negativno iskustvo na internetu u protekloj godini poverila prijatelju. Posle prijatelja, deca se najčešće poveravaju roditeljima ili nekom rođaku od poverenja. Međutim, u slučaju da im se desilo nesto zaista ozbiljno, deca tvrde da su se najpre obratila roditeljima.

parentsandteenager_laptop.jpg

FOTO: Firewalls and Virus Protection

Deca u Srbiji imaju više poverenja u svoje roditelje od dece u drugim zemljama. Oko 68% dece je navelo da razgovara sa svojim roditeljima o negativnim stvarima na koje nailaze na internetu. Mali procenat dece je rekao da ima poverenja u nastavnike kada se radi o ovakvim pitanjima, a ankete otkrivaju da deca ne dobijaju savete od nastavnika za bezbedno pretraživanje interneta. Sve što znaju o ovom pitanju naučili su od roditelja.

Livingston objašnjava da uprkos brizi roditelja i dece zbog rizika, maloletnicima je ponekad uskraćena prilika da nauče kako da bezbedno pretražuju internet. „Roditelji ne mogu uvek da budu prisutni, a važno je naučiti decu kako da koriste internet na pravi način.“ Takođe dodaje da je važno da se industrija pozabavi najozbiljnijim pitanjima, kako bi olakšala posao i roditeljima i deci.

Studija ističe da je jedan od najvećih rizika opasnost od dolaska dece u kontakt sa nepoznatim licima na internetu. Oko 19% dece na Filipinima i 41% dece u Srbiji i Južnoafričkoj Republici priznalo je da su bar jednom razgovarali sa nepoznatom osobom na internetu. U svakom slučaju, ovakvi razgovori se retko kada završavaju susretom uživo. U Argentini je samo 38% ispitanika upoznalo osobu sa kojom su ranije razgovarali preko interneta i priznaju da su bili oprezni pri takvom susretu.

U Srbiji grupne debate otkrivaju da deca vrlo dobro razlikuju uspostavljanje kontakta sa nepoznatom osobom koja je prijatelj nekog njihovog prijatelja, od kontakta sa osobom koja je starija od njih, što prepoznaju kao veću opasnost. Većina dece iz sve četriri zemlje ističe da više vole da komuniciraju sa ljudima koje već poznaju.

_veb_novinarstvo.gif

Iskustvo u Argentini

Većina adolescenata u Argentini se povezuje na internet putem pametnih telefona, koristi društvene mreže za komunikaciju sa prijateljima, a 80% koristi internet za izradu domaćih zadataka. Na svakih 10 ispitanika, 6 do 7 njih koristi internet u školi.

Marija Hose Ravali, stručnjak za komunikaciju pri Unicefu u Argentini, ističe da su joj od rezultata istraživanja najviše privukli pažnju video tutorijali koje adolescenti koriste. Adolescenti u Argentini tvrde da ih koriste kako bi naučili razne stvari, od sviranja gitare do učenja matematike. „Deca znaju šta žele da nauče i to je ono što traže. To je odlično i predavači će morati u nekom trenutku ovo da uzmu u obzir“, objašnjava Ravali.

Prema Unicefu, prosečni uzrast pri prvom povezivanju na internet jeste 11 godina, iako istraživanja u Argentini pokazuju da ovo zavisi od socioekonomske situacije porodice. U dobrostojećim porodicama može biti čak i sa 7 godina, dok je u siromašnijim u proseku sa 11 godina.

Skoro 70% ispitane dece veruje da njihovi roditelji ne znaju ništa o njihovima aktivnostima na internetu. Potcenjuju potrebu za dijalogom sa svojim roditeljima, ali se u ozbiljnim situacijama ipak obraćaju porodici za pomoć.

85688918_cyber.jpg

FOTO: BBC

Jedno od svaka tri ispitana deteta primilo je neprijatne poruke u proteklih 12 meseci. U ovakvoj situaciji 65% ispitanika reklo je da su blokirali korisnika koji ih je uznemiravao, 58% je obrisalo poruku, 54% ju je ignorisalo, 51% je zatražilo da ih ostave na miru, a samo 10% je pokušalo da se osveti. „Ovo su aspekti koji najviše zabrinjavaju Unicef. Glavni problem koji nas brine je sve što je povezano sa diskriminacijom, nasiljem na internetu (eng. cyberbullying), ili objavljivanjem uvredljivih poruka uopšte, zajedno sa neprikladnim sadržajem“, objašnjava Raveli.


IZVOR: El Pais