Kako stare muškarci, a kako žene?

FOTO: Pixabay

Starenje je nešto što počinje od trenutka u kom smo začeti. Ovaj podatak služi, ne znamo sa koliko uspeha, da umanji značaj procesa starenja. Ako ne želite da vas njegovi efekti uhvate nespremne, imajte na umu da su oni drugačiji u zavisnosti od toga da li ste muško ili žensko. Za početak, očekivani životni vek je duži kod žena. Razlozi još uvek nisu jasni: jedna studija Univerzeteta u Tokiju (Japan) govori da ženski imuni sistem propada sporije, druga sa Univerziteta u Upsali (Švedska) ukazuje da su krivci povrede i gubici Y hromozoma, karakterističnih za muški pol, a neka istraživanja beleže društvene i kulturalne uzroke. Ipak, treba istaći da podaci pokazuju da se raskorak smanjuje i da ima tendenciju da se izjednači u narednim decenijama. Osim očekivanog životnog veka, pregledaćemo simptome koji se sa vremenom pojavljuju na našem telu u zavisnosti od pola.

Nastaju bore

Bore su najreprezentativniji znak starenja. Muškarci su u boljoj poziciji: njihova koža ima pogodnije karakteristike da se održi zategnutom tokom godina, prema radu objavljenom u časopisu Journal of Dermatological Science. Iako su struktura kože i njeni slojevi isti kod oba pola, koža muškarca je do 20% deblja, što je čini otpornijom na dejstvo vremena. Osim toga, sadrži više kolagena, zaduženog da daje čvrstinu i izdržljivost našoj koži i kostima, i veću količinu elastina koji, kako mu i samo ime kaže, daje koži elastičnost. Prema istraživanju Medicinskog fakulteta Univerziteta Sakler u Tel Avivu (Izrael), muška koža je i masnija, zbog čega oni imaju manje bora, ali, jednom kada se pojave, one su izraženije i dublje.

Menjaju se karakteristike lica

covek_07_2016.jpg

FOTO: Pixabay

Naše lice se vremenom menja i, osim bora, odražava znakove starenja više od bilo kog drugog dela tela. Gubitak mišićnog tonusa i činjenica da koža gubi debljinu čine da naše lice postane manje zategnuto i opuštenije. Stalna izloženost suncu tokom godina olakšava pojavu tamnih fleka, pogotovo kod žena jer imaju nežniju kožu. Kod muškaraca, češće je da uši, i u manjoj meri nos, postanu veći kao posledica stalnog rasta hrskavice od koje su sačinjeni. Kod oba pola, desni se obično povlače sa godinama i, ako dodamo gubitak zuba, usta i usne nas vizuelno čine još starijima.

Kosti gube masu

Sve osobe gube koštanu masu kako prolazi vreme, ali taj gubitak se povećava kod žena zbog smanjenja estrogena posle menopauze. Stopa obolelih od osteoporoze u Španiji iznosi 8,2% muškaraca i 21,9% žena između 51 i 70 godina. Ovaj jaz između polova se još povećava kod starijih od 70 godina i dostiže 8,4% muškaraca i 40,9% žena. Žene, takođe, češće oboljevaju od drugih bolesti povezanih sa kostima i zglobovima, kao što su artroza, lumbago, giht, artritis ili fibromijalgija. Na primer, rizik od razvoja reumatoidnog artritisa u toku života je 3,6% za žene i 1,7% za muškarce, prema istraživanju Univerziteta u Oksfordu (Engleska).

Dolazi do kardiovaskularnih problema

Ako su u prethodnom odeljku žene imale više komplikacija, što se tiče kardiovaskularnog zdravlja, muškarci su ti koji dospevaju u gore stanje u starosti. Mortalitet usled komplikacija sa srcem je mnogo veći kod muškaraca, skoro duplo veći u nekim slučajevima, kao što su koronarna bolest srca ili srčani udar. Dobar deo kardiovaskularne zaštite kod žene se pripisuje njenim hormonima, iako treba imati na umu i da se, od menopauze, sa njihovim smanjenjem, povećava rizik od oboljenja. Sa druge strane, „Španska fondacija za srce“ (Fundación Española del Corazón) podseća da su drugi faktori, kao što su pušenje, hipertenzija, gojaznost, dijabetes i neaktivan način života, prisutniji kod muškaraca što utiče na to da oni budu ti koji su u većem procentu pogođeni srčanim problemima.

Vreba ćelavost

Opadanje kose je takođe jedan reprezentativni znak starenja. Iako se muškarcima, isto koliko i ženama, menja debljina dlake i gustina kose, u ovom slučaju, muškarci su ugroženiji. Većina ćelavosti je prouzrokovana androgenetskom alopecijom čiji su elementi nasledni i hormonski. Gubitak kose na prirodan način i od starosti je na prvom mestu muški problem, iako u manjoj meri pogađa i žene. Uzroci su različiti i u slučaju žena aspekti kao menopauza, zbog koje dolazi do smanjenja androgena, mogu da deluju kao okidač.

Kosa sedi

ena_11_2013.jpg

FOTO: Pixabay

Najbitniji pigment zadužen da daje boju našoj koži, kosi, čak i našim očima je melanin. Tokom vremena količina melanina u folikulu dlake se smanjuje i počinje da se pojavljuje više srebrnkastih vlasi. Sedenje kose utiče podjednako i na muškarce i na žene, mada se kod muškaraca javlja nekih pet godina ranije, najčešće od 30-ih godina. Geni su glavni uzrok za pojavu sedih, zbog čega i postoje razlike od osobe do osobe. Međutim, ispitivanje etničke pripadnosti je jedan od glavnih faktora. Tako su belci prvi koji dobiju sede, zatim Azijati i na kraju Afroamerikanci koji su najmanje skloni sedenju kose.

Stanje mozga se pogoršava

Muški mozak stari nešto brže od ženskog, kako objašnjava jedan rad sa Segedinskog univerziteta (Mađarska). Ovo dovodi do veće učestalosti određenih neurodegenerativnih bolesti, kao što je Parkinsonova, kod muškaraca. Izuzetak je Alchajmerova bolest: oko 70% obolelih pacijenata su žene, prema istraživanju Službe neurologije Bolnice Virhen de Rosio u Sevilji. Još uvek se ne zna sa preciznošću zbog čega je veći broj ovakvih slučajeva među ženama, ali najnovije studije, na primer iz Medicinskog centra pri Univerzitetu Djuk (SAD), pokazuju da bi bar jedan od mogućih uzroka moglo biti to što je kod žena prisutan jedan gen nazvan APOE4.


IZVOR: El País