Ljubljana postaje uzor čistoće u Evropi
Pixabay

Poslednjih dvadesetak godina glavni grad Slovenije je nizom mera kolosalno uticao na ophođenje građana prema otpadu i celokupnom smanjenju otpada. Početkom ovog milenijuma u Ljubljani se započelo sa odvojenim sakupljanjem stakla, papira i ambalaže u kontejnerima pored puta, dok je zasebno odvajanje otpada na nivou Evrope obavezno od 2023. godine.

Nekoliko godina kasnije komunalna služba je idući od vrata do vrata građana počela sa odvajanjem biorazgradivog otpada. Svako domaćinstvo u Ljubljani je 2013. godine dobilo kante za odlaganje papirnog otpada i ambalaže.

Ljubljana je u 2008. godini zaostajala u recikliranju otpada u odnosu na druge evropske gradove, dok se danas 80% manje smeća odnosi na deponije, po čemu su među vodećim gradovima na kontinentu.

Privatna arhiva
Privatna arhiva

Koji činioci su doprineli da Ljubljana bude na odličnom putu da do 2025. godine bude na minimum 75% recikliranja otpada?

Mnogo se energije ulaže u edukaciju stanovništva kako se treba ophoditi prema smeću u svojoj kući i na javnim mestima, kao i zbog čega je sve to važno. Neprekidno podučavanje građana dovodi do visoke samosvesti, da razvijanja ljubavi i većeg poštovanja prema okolini. Za Slovence važi da su inače kulturan narod, ali treba istaći da oni pored toga i dalje oplemenjuju svoju kulturu. Lična kultura se stvara, to je nešto što nije dato samo po sebi, već se na njoj radi.

Jedan od primera edukacije je da na nedeljnoj radionici stručna lica podučavaju građane kako da poprave polomljene stvari. Od reciklirane ambalaže prave toaletni papir i sve su zastupljenije prodavnice koje minimalno stvaraju otpadni materijal.

Ljubljana ima odličnu infrastrukturu za odlaganje otpada. Grad ima dva centra gde ljudi mogu odneti smeće iz svog domaćinstva, pritom jedan od centara dnevno poseti oko 1000 ljudi. U planu je da se izgradi još desetine ovakvih centara, istog ili manjeg kapaciteta. Razvijaju fabrike za tretiranje biološkog otpada po poslednjim standardima.


U jednom delu grada gde je manje prostora pod zemljom je postavljeno oko 60 kontejnera koji se otvaraju posebnom karticom stanara. Kada javna služba čisti ulicu koristi kišnicu sakupljenu sa krova i biorazgradivi deterdžent. 

Kao što se sa svakim komadom otpada tačno zna šta treba raditi, tako je i sa idejama koje imaju. Svaka razborita ideja ima svoje mesto, i međusobno povezuju manje i veće ideje, umrežavaju ih do cilja ustremljenog za 2025. godinu kada je isplanirano da Ljubljana bude na minimum 75% recikliranja otpada.

Pixabay
Pixabay

Nije na odmet spomenuti i jedan primer iz Japana: voda koja se u toaletima u Japanu koristi za wc šolju je voda koja je prethodno poslužila za pranje ruku. Na taj način se pametno upotrebljava već iskorišćena voda koja za datu namenu i ne mora da bude besprekorno čista.

U našoj zemlji za sada drugačije stanje. Jedna od većih reka, Velika Morava,  je prepuna smeća. Pored obala Velike Morave postoje divlje deponije koje dodatno pogoršavaju stanje. U reci su mogle da se primete uginule svinje, bela tehnika, bezbroj kesa, flaša i razna ambalaža. Deo tog smeća dospeva do Dunava.

Još jedan veliki problem, karakterističan i za neke druge reke u Srbiji, jeste vađenje šljunka iz korita reke, zbog čega se u rupama koje nastaju nakon vađenja nagomilava đubre bačeno u reci. Pored toga, vađenjem šljunka se razaraju staništa lokalnih životinja i biljaka, dok se rečne obale obrušavaju.

Treba reći da bi mnogi ljudi u Srbiji postupali kao građani Ljubljane, ali nemaju specijalizovane kontejnere za razvrstavanje otpada, ili čak na nekim mestima nema ni običnih kontejnera ili kanti za smeće.

Ono što je dobro jeste što je naša zemlja usvojila Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu. Upotreba plastičnih kesa je smanjena, a trenutno se radi na novoj Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom. U javnosti je sve zastupljenija tema o zaštiti životne sredine i ljudi, nešto sporije nego što bi trebalo, stiču svest o važnosti teme.

Izvori : www.theguardian.com ; reciklerisrbije.com