Ne tako mračno doba...

Foto: NationalGeographics

Preveo: Petar Marčuk

Ne tako mračno oba otkriveno na lokalitetu kralja Artura

Luksuzni predmeti pronađeni u kraljevskom utvrđenju na legendarnoj znamenitosti Tintagel.

Skorašnje otkriće u jugozapadnoj Engleskoj dospelo je u naslove zbog veze sa kraljem Arturom, ali arheolozi ga karakterišu kao izuzetno važno otkriće bez obzira na vezu sa najvećim legendarnim britanskim vladarem.

Iskopavanja kod Tintagela, kamenitog rta na obali Kornvola, otkrila su tragove ogromnog kamenog utvrđenja i raskošnih predmeta uvezenih čak i iz zemalja gde je današnja Turska, koji datiraju iz slabo poznatog perioda britanske istorije koji je počeo padom rimske vladavine nad ostrvom oko 400. godine n.e.

Najraniji pomeni vladara pod imenom Artur su u istorijskim zapisima vezani za događaje između otprilike 400. i 600. godine n.e., u periodu za koji arheolozi veruju da je vreme građenja utvrđenja na Tintagelu. Prema iskazu napisanom vekovima kasnije, legendarni kralj je začet kod Tintagela.

Skupocena trgovina tokom takozvanog ,,mračnog doba''

Tokom leta, arheolozi su kod Tintagela pronašli ostatke preko stotinu građevina koje najverovatnije potiču od petog do VII veka n.e., perioda u kojem se za ovo mesto veruje da je bilo važno kraljevsko uporište keltskog kraljevstva Dumnonije.

02_tintagel_king_arthur_adapt_590_1.jpg

Foto: NationalGeographics

Prvobitni dokazi o postojanju keltskog utvrđenja otkriveni su tokom iskopavanja 1930-ih godina. Nažalost, dom glavnog arheologa, Releja Redforda, bombardovan je tokom Drugog svetkog rata i naučni rezultati nikad nisu objavljeni kako dolikuje. Devedesetih godina, arheolozi su ponovo iskopali Redfordove rovove kod Tintagela i otkrili finu keramiku i staklariju sa svih krajeva mediteranskog sveta.

Više od dve decenije kasnije, istraživači su se vratili na Tintagel da započnu petogodišnji projekat koji koji finansira dobrotvorna organizacija „Englesko nasleđe“ (English Heritage) kako bi bolje razumeli šta se dešavalo na ovom mestu tokom vremena koje neki pogrešno nazivaju ,,mračnim dobom'', a drugi ,,pod-rimskim'' ili ,,poslerimskim''.

Zašto su obalne trgovinske stanice poput Tintagela misteriozno napuštene u VII veku?

Iako je samo nekoliko rovova u nenarušenim područjima iskopano ovog leta, ostali su izloženi masivni kameni zidovi - neki od njih široki više od 10 metara - koji su najpozamašnije građevine iz tog perioda. Stotine manjih otkrića daju dodatne dokaze za uvoz luksuznih dobara transportovanih sa sunčanih obala Istočnog rimskog carstva do ovog gromoglasnog britanskog kamenjara.

Učenjaci veruju da su žitelji Dumnonije trampili lokalni kalaj za ove kitnjaste proizvode, a možda i robove i lovačke pse.

Period koji slabo poznajemo

Arheolog Suzan Grini, iskusna istoričarka imovine pri ,,Engleskom nasleđu'', brzo odbacuje bilo kakvu vezu između legende o Arturu i novih otkrića kod Tintagela. ,,Veza sa Arturom je potpuno književna, mitska veza'', kaže Grini. ,,Ne postoji nikakva mogućnost da započnemo istraživački projekat (sa ciljem) traženja Artura.

01_tintagel_king_arthur_adapt_590_1.jpg

Foto: NationalGeographics

Kritičari su optužili ,,Englesko nasleđe'' ranije ove godine da pravi priču iz Diznija od Tintagela i veze sa Arturom, nakon što je humanitarna organizacija naručila rezbarenje Merlinovog lika u stene na lokalitetu.

Grini naglašava da je cilj petogodišnjeg projekta bolje razumevanje urbanog života u drevnoj Dumnoniji - ko su bili njeni žitelji, čime su trgovali, i zašto su mnoga obalna trgovinska mesta poput Tintagela misteriozno napuštena u VII veku n.e.

,,Znamo više o Stounhendžu nego o nekim od ovih mesta'', rekla je.

Artur: Stvarnost ili legenda

Iako su neki učeni ljudi postojani u svom uverenju da je kralj Artur književni izum, drugi su obazriviji. ,,Nemamo dokaze da potvrdimo njegovu autentičnost, ali takođe ih nemamo ni da dokažemo da je izmišljen, da je potpuno fiktivan lik'', kaže Kristofer Snajder, dekan i profesor istorije na Misisipi Stejt Univerzitetu. Autor je knjige „Svet kralja Artura“.

,,U srednjem veku su gotovo svi verovali da je Artur bio istorijska ličnost.'' - Kristofer Snajder, istoričar

_veb_novinarstvo.gif

,,Bez obzira na to verujemo li mi, akademski istoričari, u to ili ne, u srednjem veku gotovo svi su verovali da je Artur bio istorijska ličnost'', objašnjava Snajder. ,,Velika je moć prisutna u tom mitu''.

Vezivanje kralja Artura za Tintagel je bilo veoma popularno već u XII veku, nakon iskaza o Arturu i njegovim podvizima zabeleženim u „Istorija kraljeva Britanije“ (Historia Regum Britannie) Džefrija od Monmuta. Prema Džefrijevim rečima, Artur je začet kod Tintagela nakon što se njegov otac, Uter Pendragon (doslovno glavni zmaj, figurativno glavni vođa, vođa ratnika) prerušio (uz Merlinovu pomoć) u lokalnog vlastelina i spavao sa njegovom ženom.

Malo više od veka kasnije, Ričard, grof Konrvola i brat kralja Henrija III, sagradio je zamak kod Tintagela, verovatno da bi učvrstio porodične veze sa kraljem Arturom. Do XIV veka, kraljevi Engleske su redovno slavili legendu uz replike Okruglih stolova, Arturovskih svečanosti, i odlikovanjima koja britansko plemstvo daje i dan-danas.

Čak je i ime kralja iz priče preneto u savremenu aristokratiju (princ Čarls Filip Artur Džordž i princ Vilijam Artur Filip Luis), ali plemstvo okleva da uvede još nekog Artura u svoje porodično stablo.

,,Gotovo svi prinčevi sa imenom Artur umrli su tragično i mladi'', objašnjava Snajder. ,,Loša je sreća dati to ime.''


Izvor: National Geographic


Petar je večiti istraživač, koji će dok je živ da prikuplja i širi znanje.