Od mamuta do Rimljana – Viminacijum

Foto: Viminacium

Istorijat istraživanja

Širi se na 450 hektara šire gradske i 220 hektara uže gradske teritorije. Njegova misterioznost okuplja, pored arheologa, najbolje istraživače iz oblasti elektroinženjeringa, matematike, geologije, geofizike... Njihov jedini cilj je da ovaj drevni grad rekonstruišu i izvuku iz obradivih površina, ispod kojih se trenutno i nalazi.

Za sada su obavljena istraživanja nekropola (groblja) i otkriveno je 13.500 grobova. Trenutno je poznato da ostaci Viminacijuma, glavnog grada rimske provincije Gornja Mezija, zahvata oblasti sela Stari Kostolac i Drmno, koji se nalaze 3km od Kostolca i 100km od Beograda. Na severnoj strani oslanja se na rukavac Dunava, dok je sa zapadne strane išao do reke Mlave.

viminacium2.jpg
Foto: Viminacium

Veruje se da je dolaskom Rimljana na Dunav u prvim decenijama I veka nastao vojni logor na Viminacijumu. Otkriće keltske nekropole na Viminacijumu dokazuje da su na ovim prostorima pre Rimljana živeli i Kelti, tačnije keltsko pleme Skordiska.
Značajna je i činjenica da su se logor, a kasnije i grad nalazili na raskrsnici puteva koji su povezivali severni deo Balkanskog poluostrva sa ostalim delovima rimske imperije i zahvaljujući tome Viminacijum je pored vojnog i strateškog položaja, postao važno proizvođačko i trgovačko sedište.

Prema određenim izvorima, dolaskom Huna 441. godine prvi put se pominje da je Viminacijum opustošen i razrušen do temelja, ali nije sigurno da li se odnosilo na ceo grad ili samo na neka od njegovih utvrđenja. Godine 584. zauzimaju ga Avari, ali i ovaj događaj ne označava njegov kraj. U srednjem veku bugarski istoričari smatraju da je Viminacijum bio bugarsko utvrđenje i da se zvao Braničevo, po kojem danas ceo ovaj okrug i nosi ime.

Koliko je Viminacijum bio značajan grad u vreme rimske imperije svedoči i činjenica da nije bilo rimskog imperatora koji ga nije posetio. Među najznačajnijima su bili: Trajan, Hadrijan, Dioklecijan, Konstantin Veliki, Hostilijan...

Zahvaljujući svom položaju u ovde su izrazito bili razvijeni zanatstvo i umetnost i tu su trgovci iz čitavog Rimskog carstva razmenjivali svoje proizvode. Zbog toga je tu bilo puno radionica i upravo u njima tokom IV veka nastala su najznačajnija dela fresko-slikarskih grobnica kasnoantičkog perioda.

Iskopavanja

Prva iskopavanja počinju u XIX veku kad su se nazirale široke ulice Viminacijuma koje se seku pod pravim uglom, pozorišta, trgovi, hramovi, vodovod, kupatila, kule i gradski bedemi.

Danas, Viminacijum se nalazi na prostoru napredovanja površinskog kopa „Drmno“ i radi se na tome da ostane što više netaknut i sačuvan. Radom bagera uništeni su delovi akvadukta što je zahtevalo njegovo izmeštanje. Napredovanjem kopa ugrožena je i važna rimska bazilika iz IV veka, koja mora biti izmeštena i sačuvana.

Umetnost

O načinu zivota stanovnika Viminacijuma saznajemo zahvaljujući pronađenim zanatsko-umetničkim predmetima od stakla, keramike, gvožđa, kostiju, kamena...
Bogat repertoar staklenih toaletnih bočica, pre svega balsamarija, svedoči o upotrebi raznovrsnih mirisnih ulja i medikamenata, koje su Rimljani koristili. Kao stvar luksuza, pored keramičkih, nađeno je i stakleno stono posuđe koje je krasilo trpeze u vidu pehara, čaša, zdela, boca i krčaga. Osim jednostavnih posuda, prisutne su i one specifične koje su rađene ne samo tehnikom slobodnog duvanja, već i duvanjem u kalupe, livenjem i presovanjem.

viminaccciiccium3.jpg
Foto: Viminacium

Pored stakla, keramikaje predstavljala jednu od najrazvijenijih delatnosti ovog grada, što potvrđuje i otkriveno grnčarsko-radioničarski kompleks. Ovde nastala keramika zadovoljavala je potrebe lokalnog stanovništva, ali je distribuirana i u druge krajeve Rimskog carstva. Uglavnom se izrađivalo posuđe, svetiljke, terakota, opeka i vodovodne cevi, podne pločice i ostali materijal. Pored posuda za svakodnenu upotrebu, rađene su i one netipičnih formi koje su se najverovatnije koristile za određene obrede.

Arheološki park

Arheološki park Viminacijum zvanično je otvoren 5.11.2006. godine. Pri njegovom kompleksu nalaze se taverna, suvenirnica, a posetioci mogu obići:
• Severnu Glavnu kapiju legijskog logora
• Rimske terme
• Mauzolej u kojem je najverovatnije sahranjen rimski imperator Hostilijan
• Mamut park
• Domus scientarium
• Zanatski centar sa pećima za proizvodnju keramike i opeke

Mamuti

Posebnu atrakciju u okviru arheološkog parka predstavlja poseta praistorijskom nalazištu gde je 2009. Godine otkriven ceo skelet ženke mamuta, koji potiče iz miocena od pre pet miliona godina. Ovaj mamut značajan je jer od svih 20-tak pronađenih mamuta u svetu on je bio najočuvaniji na licu mesta. Procenjuje se da je mamut ženka bila stara oko 60 godina, visine preko 4,5 m, dužine preko 5m i u životnom dobu težila je preko 10t.

_veb_novinarstvo.gif

Samo tri godine kasnije tokom rutinskog obilaska severoistočnog oboda površinskog kopa „Drmno“ na više mesta uočene su mineralizovane kosti krupnih životinja. Detaljnim istraživanjem utvrđeno je da ti ostaci pripadaju mamutina, tačnije između tri i pet skeleta mamuta. Znatan deo kostiju uništen je radom bagera.

Pored obilaska ovih atraktivnih destinacija, pri arheološkom parku Viminacijum, odvijaju se razni naučni skupovi, izložbe, dečji kampovi i radionice, koncerti svetskih zvezda, masonska okupljanja, festivali...