Pismenost ne izlazi iz mode!
Pixabay

Premda često omražen lik u društvu, poznati gramatički nacista je, ipak, veoma poželjan. Nije sramota ispraviti onog ko je pogrešio i na taj način negovati svoj jezik.

Greške se dešavaju i ponavljaju često, pogotovo u neformalnim konverzacijama kada su ljudi opušteniji i manje razmišljaju o onome što govore. Još gore je kada se iste greške dese i u javnim i formalnim govorima, a sve češće smo svedoci preplavljenosti nepismenim ljudima na televiziji, internetu ili u novinama.

Međunarodni dan pismenosti, priznat od strane UNSECO-a obeležava se 8. septembra još od 1966. godine. Cilj ovog praznika je da ukaže na važnost pismenosti i obrazovanja, kako pojedinca, tako i čitavog društva na globalnom nivou. 


Upravo povodom Međunarodnog dana pismenosti, naš portal je izdvojio samo neke od čestih grešaka koje se javljaju u svakodnevnom govoru i pisanju.

Čak štaviše je izraz koji mnogi koriste kada žele da naglase važnost onoga što sledi u govoru. Međutim, u pitanju je pleonazam, te je korišćenje obe reči potpuno nepotrebno – dovoljno je izgovoriti samo čak ili samo štaviše.


Takođe, neretko čujemo da se neko nečim bavio svo ili celo vreme, ili da su nekom dešavanju prisustvovali svo ili svi troje, ali to je nepravilno. Zamenica sav u srednjem rodu glasi sve, što znači da je pravilno reći sve vreme, sve troje itd.


Iako mnogi među nama govore kako su bili deo nekog odelenja, sigurno je da nisu mnogo pazili na časovima srpskog jezika. Kod imenica izvedenih od glagola sa samoglasnikom I u osnovi prezenta dolazi do jotovanja, pa je tako ispravno reći odeljenje, baš kao i mišljenje, moljenje itd.

Pixabay
Pixabay

Sigurno ste već čuli da neko ima pitanje u vezi nečeg, ali ni to nije pravilno. Korišćenje genitiva nakon sintagme u vezi je u redu ukoliko npr. govorimo o vezi zeleni: U ovoj vezi zeleni za supu imamo šargarepu, celer i paškanat. Međutim, ukoliko želimo da razgovaramo o nekoj temi ili da postavimo pitanje vezano za nju, ispravno je koristiti predlog s(a) sa instrumentalom: Želim da Vas pitam nešto u vezi sa tim.

Šta fali Bajazi?

Ljubitelji domaćih serija se sigurno sećaju replike iz Otvorenih vrata, kada Vesna Trivalić pita: Šta fali Bajazi? Jasno je da je u ovom slučaju sibilarizacija upotrebljena sa ciničnim prizvukom, te da ispravan oblik, koji se odnosi na rokera Bajagu, glasi: Bajagi.


U istom maniru, srpski glumac Milan Lane Gutović umeo je da kaže kolezi umesto kolegi.  Nije slučajno što postoje ovakvi primeri u srpskoj kinematografiji, s obzirom na to da mnogi ne znaju kada se (ne) upotrebljavaju sibilarizacija (prelazak suglasnika K, G i H ispred samoglasnika E u C, Z i S) i palatalizacija (prelazak suglasnika K, G i H ispred samoglasnika E, I i A u Č, Ž i Š).


Evo primera:

Kada je reč o sibilarizaciji, ne obraćamo se frizerci već frizerki ; ne radujemo se Lizi šampiona, već Ligi šampiona ; ako se vozimo tramvajem, nismo u devetci, već u devetki...

Kada govorimo o palatalizaciji, onda idemo na Miličin rođendan, a tamo će nas voziti Lenkin tata. U slučaju imena koja se završavaju na –ica, vrši se palatalizacija kod prisvojnih prideva (Miličin, Slavičin, Novičin...), ali kod imena koja se završavaju na –ka i –ga, pravi se izuzetak (Lenkin, Olgin, Senkin...)

Proučimo malo bolje sibilarizaciju i palatalizaciju da se drugi ne bi podsmevali našoj grešci

Između Ivana i Osmana nema Jovana

Osvrt na domaće serije nas je doveo i do scene iz Ljubav, navika, panika kada Nikola Simić ukazuje Mirki (a ne Mirci) Vasiljević da se ne piše učijonica već učionica, tj. da između Ivana i Osmana nema Jovana.

Ako vam je neko uvek slušao radio (a ne radijo), dok je radio po kući, moguće je da ste tada čuli i svoju omiljenu pesmu. Ukoliko to nekome želite da saopštite, važno je da ne napravite grešku: pesmu niste čuli na radiu, već na radiju (suglasnik J se gubi samo ispred samoglasnika O, dok ostaje ispred A, E i U).

Suglasnik J se ne piše u grupama vokala kada se I nađe na drugom mestu, pa je tako ispravno reći: kaiš, ateista, laik, daire, naivan...

Ovo je svakako samo jedan deo grešaka sa kojima se svakodnevno susrećemo, ali malo po malo, taj broj se može smanjiti. Posvetite se izučavanju svog jezika, on je deo osnovne kulture. Lepo i ispravno izražavanje nikada ne izlazi iz mode.