Šta znači izraz jabuka razdora?
Pixabay

Opšte je poznato da su stari Grci pridavali veliki značaj religiji koja je prožimala sve sfere njihovih života. Verovalo se da prirodom i ljudskim sudbinama upravljaju bogovi koji su predstavljani kao ljudi, sa svim manama i vrlinama. Oni su mogli da osete iste emocije kao i ljudi – ljubomoru, zavist, tugu,sreću i ljubav, a često su sa njima stupali u brak i imali potomstvo.


Jedan takav brak sklopljen je između morske boginje Tetide i smrtnika Peleja, tesalskog kralja. Njihov sin bio je Ahil, najpoznatiji i gotovo nepobedivi junak.


Početni akter ove priče je boginja razdora Erida koja nije bila pozvana na proslavu povodom sklopljenog braka. Zlobna, neprijateljskih namera i željna svađa, nije bila omiljena među olimpskim bogovima koji su prisustvovali proslavi. Ozlojeđena zbog odbačenosti, odlučila je da unese pometnju među prisutne svojim paklenim planom.


Došla je nepozvana na proslavu i među boginje bacila jabuku na kojoj je pisalo „Najlepšoj“. Hera, Atina i Afrodita su (svaka za sebe) smatrale da su baš one najlepše. Eridin plan je urodio plodom – kod boginja je proradila sujeta. Vrhovni bog Zevs želeo je da spreči dalji sukob, ali kako se u izboru našla i njegova žena Hera, nije mogao da bude nepristrasan sudija.


Odlučio je da trojanski princ Paris, sin trojanskog kralja Prijama, poznat po izuzetnoj lepoti, bude taj koji će presuditi koja od njih će poneti titulu najlepše. Neposredno pre njegovog rođenja došlo je do predskazanja da će on biti uzrok propasti Troje. Kako bi spasao svoje kraljevstvo, njegov otac je doneo odluku da ga ubiju odmah po rođenju, ali je Paris ipak uspeo da izbegne kobnu sudbinu i nastavi život na planini Ida.

Wikimedia Commons
Wikimedia Commons

Sve tri boginje su pokušale da ga pridobiju primamljivim ponudama. Atina mu je ponudila ratne pobede, Hera vladavinu, a Afrodita ljubav boginje Helene koja je već bila udata za grčkog kralja Menelaja. Paris se nije mnogo kolebao - odlučio se za ljubav. Afrodita je proglašena najlepšom i ispunila je dato obećanje, a postala je i neposredni krivac za dalje događaje.


Njena ponuda i Parisovo prihvatanje iste doveli su do začetka jedne od najpoznatijih ljubavnih priča u istoriji ratova. Paris se zaputio u Spartu sa namerom da otme Helenu u čemu je i uspeo. Ovaj mit je poznat i pod nazivom „Parisov sud“, a njegovi akteri su spletom okolnosti zajednički učestvovali u raspirivanju Trojanskog rata.


Izvor: CDM