Tajna krovova kuća na Bermudskim ostrvima

FOTO: Inhabitat

Bermudska ostrva, britanska prekomorska teritorija u severnom Atlantskom okeanu, nemaju reke, jezera ili izvore vode. Kako je onda uspelo da opstane blizu 70.000 stanovnika ovog arhipelaga koji je deo Kariba?

Tajna je u krovovima kuća koji su dizajnirani po sistemu koji je prvi put bio primenjen pre više od 400 godina. Većina stanovnika Bermuda živi u kućama svetlih boja, čiji su krovovi upadljivi, bele boje i uz to imaju oblik stepenica. Stepenice na krovu? Šta je uzrok tome? Razlog je preka potreba za vodom, a ovaj nesvakidašnji dizajn omogućava upravo to. Stepenice smanjuju brzinu kretanja vode, što čini lakšim njeno skupljanje u olucima i skladištenje u tankovima koji se nalaze u suturenima kuća.

image7.jpg

FOTO: Wikimedia

Besplatna voda

Kiše su obilne i česte tokom cele godine, zbog čega su tankovi obično puni. Na Bermudima je svaka kuća nezavisna, ne postoji podzemni ulični sistem cevi za vodu i niko ne plaća porez na potrošnju vode. Ovaj dizajn je usvojen od strane prvih stanovnika arhipelaga, a zatim je i zakonom regulisan. Za svaki kvadratni metar krova svaka kuća mora da ima u svojim tankovima mesta za nekih 100 litara vode.

Otporni i antiseptični

Ovakav sistem izgradnje ima mnoštvo prednosti. Krovovi se izrađuju od krečnjaka, zbog čega su teški i otporni na uragane koji pogađaju ovo područje. Ranije su krovovi bili prekrivani krečom, supstancom čija alkalnost, sa pH vrednošću između 12 i 12,5, suzbija pojavu bakterija i ima prirodno antiseptičko dejstvo. Ovo otežava da se slojevi gljivica talože na njihovoj površini. image1.jpg

FOTO: Odyssey

Danas su krovovi ofarbani u belo, zbog čega odbijaju ultraljubičaste zrake, snižavajući temperaturu. Takav dizajn ima i još jednu veliku prednost – podstiče među stanovnicima stav samoodrživosti koji omogućava efikasno čuvanje vode.

Jedna šolja vode za pranje zuba

„Ovde smo svi odrasli upravljajući sopstvenim tankovima sa vodom i to nas čini svesnijim koliko je važno da se ovaj prirodni resurs ne troši uzaludno“, rekao je Alan Rans, izvršni direktor mesne fabrike za preradu vode, Bermuda Waterworks. Sa druge strane, Stjuart Hejvard, savetnik za teme životne sredine, istakao je da su ga roditelji od malih nogu naučili da „ko ne štedi vodu može da završi žedan“. „Imali smo jednu šolju kojom smo merili količinu vode potrebnu za pranje zuba. Tako smo delili tu količinu vode, tako da je poslednji deo u šolji bio za poslednje ispiranje“, naznačio je Hejvard. „Takođe, nismo koristili ni mnogo deterdženta za pranje posuđa i na taj način pri završetku pranja u vodi skoro da nije bilo pene i mogla je da se iskoristi za zalivanje biljaka.“

Problem turizma

Broj stanovnika na Bermudima se povećao i ovo je poremetilo prvobitne proračune o količini vode koju bi u skladištu trebalo da ima svaka kuća. „Ako se kuća dograđuje, dodavanjem jednog sprata površina krova će ostati ista. Krov je od početka bio dizajniran za jednu porodicu, a sada će morati da zadovolji potrebe dve porodice“, naveo je Hejvard.

Drugi problem su turisti koji očekuju, i obično dobijaju, neograničene količine vode. Ali ova voda mora od nekud da proizađe. U slučaju Bermuda, iz malih podzemnih rezervoara se izvlači slatka voda. I ostrva svaki put sve više zavise od fabrika za desalinizaciju morske vode. Trenutno na Bermudima postoji šest ovih fabrika koje proizvode dnevno oko 13.500 kubnih metara pijaće vode.

image6.jpg

FOTO: Pexels

„Uvek postoji tenzija između načina života i rasipništva turista i disciplinovane potrošnje kojoj su nas naučili naši roditelji“, rekao je Hejvard. Turisti ne samo da koriste više vode, već takođe uživaju u terenima za golf koji zahtevaju neprekidno zalivanje. Na Bermudima ima više terena za golf po glavi stanovnika nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svetu. Nekada se za tuširanje i pranje rublja koristi desalinizovana voda i ta ista voda se kasnije koristi kako bi se tereni za golf održavali zelenim.

image5.jpg

FOTO: Pompano Beach Club

Šta stručnjaci drugih zemalja misle o krovovima bermudskih domova?

Rodžer Kelou, glavni za politiku o vodi u centru za proučavanje međunarodnog razvoja Overseas Development Institute u Ujedinjenom Kraljevstvu, opisuje ovaj sistem kao fantastičan. „Vrlo je štedljiv, usavršio se kroz dugi niz od više stotina godina i usklađen je sa uslovima mesta i funkcioniše.“

Henrijeta Mur iz Instituta za globalni prosperitet (Institute for Global Prosperity, University College) u Londonu, takođe vidi prednosti ovog sistema. „To je jedan sistem koji istče odgovornost pojedinca i jednu zajedničku viziju koja se zasniva na kulturnim vrednostima“, tvrdi ona. „Ovde u Ujedinjenom Kraljevstvu jednostavno ostavljamo slavinu otvorenu dok peremo zube. Korišćenje šolje kao mere za vodu bi bio dobar početak.

Rešenje koje su pronašli na Bermudima ne bi funkcionisalo u zemljama gde su kiše manje česte ili prolaze kroz periode suše. Druga karipska ostrva zavise u potpunosti od fabrika za desalinizaciju, ali bi možda mogla da uštede novac uz pomoć jednostavnih mera za štednju vode. Bez obzira na klimu, bilo koja zemlja može da izvuče profit iz nečega što se jako ukorenilo kod stanovnika Bermudskih ostrva – vrednosti koju daju jedom resursu tako dragocenom kao što je voda.


IZVOR: BBC Mundo