Tehnike prečišćavanja vazduha u gradovima

FOTO: Pixabay

Nekoliko kompanija u Londonu razvijaju tehnike kako bi građani bili informisani i zaštićeni od zagađenja vazduha. Nedaleko od centra grada, Airlabs razvija „Klupu čistog vazduha”. Na prvi pogled ne izgleda kao nešto važno, ali to je koristan komad uličnog inventara koji oko sebe stvara mehur svežeg vazduha. Klupa usisava vazduh sa zadnje strane, gde ga sistem filtera čisti od čestica i zagađujućih gasova, kao što je azot dioksid. Čist vazduh se vraća sa spoljne strane kroz rešetku koja se nalazi ispod naslona za ruke. Klupa je opremljena sa ukupno pet jedinica za čišćenje vazduha.

U ovom trenutku, to je prototip. Ideja je da se ista tehnologija koristi ne samo u klupama, već i na banderama, autobuskim stanicama i drugim elementima prisutnim na ulicama grada.

Test koji je sproveo Kraljevski koledž u Londonu u julu 2016. godine pokazao je da bi jedna od tih klupa mogla eliminisati do 87% gasova koje filtrira. Airlabs tehnologija može se primeniti i na industrijsku zonu, za borbu protiv zagađenja iz fabrika.

1.-bench.jpg

FOTO: Airlabs

Sofi Pauer je generalna direktorka kompanije i ona objašnjava: „Nedavne studije pokazuju da čak i ako bismo smanjili potrošnju dizel goriva u Londonu sa 50% na 10% i dalje bi postojala područja na kojima bi bilo azot dioksida više od preporučene količine po podacima Svetske zdravstvene organizacije. Mi odavno usavršavamo ovaj sistem i mislim da bi bilo veoma dobro imati ga u školama, bolnicama, javnom prevozu i drugim mestima gde ljudi nesvesno apsorbuju veoma veliki broj štetnih materija svaki dan“.

Sviće u Londonu. Dok se oko britanske prestonice saobraćaj usporava, a zastoj povećava, Romen Lakomb počinje da radi. Osnivač pariskog startup projekta Plume Labs koristi Flow, uređaj koji prati kvalitet vazduha i koji omogućava praćenje zagađenja u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Ovaj mali metalni uređaj registruje sve, od čestica i gasova do hemikalija koje se koriste u kući. Ta informacija je već sama po sebi korisna, ali dodatna aplikacija za mobilne uređaje ide korak dalje sinhronizujući se sa uređajima drugih korisnika kako bi se dobila aktualizovana mapa zagađenja vazduha. Najviše izložena zona obeležena je crvenom bojom, dok su manje kontaminirana područja obeležena žutom i belom bojom.

Plume Labs je takođe napravio aplikaciju za određivanje kvaliteta vazduha koja pruža informacije o tome tokom celog dana. Ideja je da korisnici mogu da planiraju svoje aktivnosti, kao što su odlazak na trčanje u park, izbegavajući delove sa visokim stepenom zagađenja. Lakomb smatra da ova informacija nije korisna samo za građane, već i za organe nadležne za sprovođenje politike o zaštiti životne sredine.

plume-labs-2.jpg

FOTO: VentureBeat

„Razmislite o Vikipediji, na primer, ogromnoj enciklopediji koju održavaju njeni korisnici“, kaže Lakombe. „Pa, trudimo se da uradimo to isto, ali sa vazduhom koji udišemo. Prikupljanjem podataka od naših korisnika dobijamo nivo zagađenja u gradu, a tako možemo napraviti mapu sa više i manje zagađenim područjima, koja se ažurira u realnom vremenu i koja može da pomogne građanima da izbegnu najviše kontaminirane lokacije i da sačuvaju svoje zdravlje. To može biti zanimljiva opcija za one koji donose i sprovode zakone, za gradonačelnike i njihove timove.“

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, 12,6 miliona ljudi je umrlo u 2012. godini zbog uzroka povezanih sa zagađenjem, jer žive i rade u nezdravom okruženju, što predstavlja skoro četvrtinu svih smrtnih slučajeva u svetu.

U januaru ove godine, gradonačelnik Londona, Sadik Kan, prvi put je izdao upozorenje zbog ozbiljnog zagađenja vazduha. Nedostatak vetra doveo je do toga se emisija gasova iz jugoistočne Engleske koncentriše oko glavnog grada. Istraživači sa Kraljevskog koledža obeležili su takav vazduh crnom etiketom, označivši tako najviši stepen zagađenja, savetujući ljude da se ne bave sportom i da ne vežbaju van svojih domova. Do uznemirujućeg nivoa zagađenja koji je registrovan došlo je zbog kombinacije zagađenja u saobraćaju i sagorevanja drveta.


IZVOR: Euronews