Tom Hardi i Ridli Skot adaptiraju Dikensa
The Counter-Claus Caper, JD Hancock (Flickr)

Ovaj trio se udružio i prošle godine kako bi producirao „Tabu“ (Taboo), kostimiranu dramu lišenu svakog glamura, smeštenu u London 1810-ih godina. Hardi je tumačio glavnu ulogu, misterioznog čoveka koji se bori svim silama da istraje u paklenoj misiji da iznova izgradi špedicijsku imperiju svog pokojnog oca.


„Božićna priča“ je prvi put objavljena 1843. godine i govori nam o tvrdici, Ebenizeru Skrudžu, kog na Božić posećuje duh Jakoba Marlija sa kojim je poslovao, kao i božićni Duh prošlosti, Sadašnjosti i Budućnosti. Ovi natprirodni susreti ga nagone da postane velikodušan i ljubazan, a sama poruka ovog romana još uvek odjekuje vek i po kasnije.


The Wrap izveštava kako besmrtnu „Božićnu priču“ i poruku o pravom značenju Božića koju ona nosi, na BBC One donose Stiven Najt, Hardy Son & Baker Toma Hardija i Scott Free Ridlija Skota. Ovaj trio planira da adaptira nekoliko Dikensovih romana za ovu mrežu, a „Božićna priča“ će biti u bioskopima 2019. godine.

A Christmas Carol (1951), Insomnia Cured Here (Flickr)
A Christmas Carol (1951), Insomnia Cured Here (Flickr)

Još uvek nema govora o tome da li Hardi planira da tumači uloge u bilo kojoj od adaptacija Dikensovih dela, mada bi zasigurno bio odgovarajući izbor. Može i samo da ponovo iskoristi kostime iz „Tabua“, a čak može i da stvori jednog zanimljivog Ebenizera Skrudža. O „Božićnoj priči“, Hardi je rekao sledeće:

Božićna priča je fabulozni, magični pozorišni komad koji toliko toga nudi da naš kreativni tim ne zna gde će pre – počevši od likova, pa sve do dizajna. Nazdravljamo zapetljanoj i čudesnoj zabavi. Baš nam se posrećilo.

Roman „Božićna priča“ je prvi put adaptiran u pozorišnu predstavu skoro odmah nakon što je objavljen i ona je tada postala stožer viktorijanskog teatra. Takođe je više puta adaptiran u filmove, od kojih je najzapaženiji „Skrudž“ (Scrooge) iz 1951. godine, u kom Alaster Sim tumači naslovnu ulogu. Diznifikovana verzija priče je puštena u etar 1983. godine kao „Mikijeva božićna priča“ (Mickey’s Christmas Carol), a Mapetovci su napravili svoju „Mapetovsku božićnu priču“ (A Muppet Christmas Carol) 1992. godine. 

Pixabay
Pixabay

Bil Mari je napravio zapamćeni ali ne i uspešni pokušaj u „Božićnim duhovima“ (Scrooged) 1988. godine, kada je Skrudž bio pretvoren u priglupog izvršnog producenta. Animirana verzija je objavljena 2009. godine, kada je Džim Keri dao glas glavnom liku. Dikens je bio iskombinovan sa Betmenom u, izuzetno dobro prihvaćenoj, grafičkoj noveli iz 2011. godine, „Betmen: Božić“ (Batman: Noël), u kojoj je Betmen preuzeo Skrudžovu ulogu.


Kada tim koji stoji iza „Birmingemske bande“ (Peaky Blinders) i „Tabua“ adaptira Dikensa, sasvim je sigurno da će iz toga proisteći nešto relativno tradicionalno, ali predivno sklopljeno i bogato detaljima. „Božićna priča“ je postala kultna, a verzija iz 1951. godine je nezaobilazna tokom praznika, uz filmove kao što su: 


„Divan život“ (It’s a Wonderful Life),  „Božićna priča“ (A Christmas Story), „Sneško Frosti“ (Frosty the Snowman), „Rudolf“ (Rudolph the Red-Nosed Reindeer), „Božić Čarlija Brauna“ (A Charlie Brown Christmas), „Čudo u 34. ulici“ (Miracle on 34th Street), „Beli Božić“ (White Christmas), animirana verzija „Kako je Grinč ukrao Božić“ (How the Grinch Stole Christmas) i, naravno, „Umri muški“ (Die Hard).

Izvor: Screen Rant