Trikovi za lakše pamćenje imena

FOTO: Photopin

Početkom devedesetih godina prošlog veka, Mark Čenon radio je kao konobar u jednom londonskom baru, kada mu je jedan prijatelj pokazao trik kako da jednostavno pamti imena sagovornika. U to vreme, Čenon je želeo da postane glumac i sa lakoćom je pamtio stranice i stranice tekstova, ali je imao poteškoće prilikom pamćenja ličnih imena. Međutim, uz pomoć prijateljevih tehnika naučio je kako da sa lakoćom zapamti imena klijenta i nazive pića koja bi naručili, čak i tokom večeri kada je velika posećenost.

Nekoliko godina kasnije, Čenon je za BBC stvorio takmičarski program „Monkhaus gospodari memorije“ (Monkhouse Memory Masters) u kome su učesnici imali priliku da prikažu svoje tehnike pamćenja kroz nadmetanje. Na Svetskom takmičenju pamćenja 1995. godine Čenon je zauzeo šesto mesto, kojim je postao jedan od prvih svetskih majstora pamćenja.

Sada Čenon savetuje zaposlene, učeći ih tehnikama lakog pamćenja, ne bi li im pomogao u razvitku karijera. Profesionalni savetnici za napredovanje u poslu, među kojima je i Čenon, objašnjavaju da je sposobnost pamćenja ličnih imena efikasno sredstvo koje pomaže direktorima da steknu poverenje svojih zaposlenih, ali isto tako omogućava i menadžerima da se povežu sa potencijalnim klijentima. Kada zapamtite imena ljudi sa kojima razgovarate pokazujete da ste ih slušali i da vam je bilo važno ono što su imali da kažu, objašnjava Čenon.

jio_QAL8m_RN2c_JFFn_GG8_A_bg_hero-markchannon-short.png

FOTO: Mark Channon

Pamćenje imena i ličnih podataka pomaže vam da radite efikasnije, podstiče poverenje i povećava pažnju, objašnjava Luk Svab iz holandske ogranizacije BrainStudio koja pomaže u borbi protiv preopterećenja informacijama. Svab navodi: „Mi smo naše pamćenje. Stoga, vrlo je važno da se ulaže u dobro pamćenje. Mi potcenjujemo memoriju u odnosu na digitalne uređaje, a u stvari je dobro uvežbavati je“.

Jačanje memorije

Stručnjaci smatraju da svako može da nauči kako da poboljša svoje pamćenje određenim strategijama koje su još u antičko doba koristili Grci i Rimljani kako bi zapamtili svoje govore. „Nije da vi imate loše pamćenje, već niste naučili dobre tehnike pamćenja“, kaže Kajl Bjukenen, osnivač „Akademije za pamćenje“ (Memorize Academy) u Australiji. Bjukenen je radio u finansijama kada je odlučio da nauči i tehnike pamćenja kako bi ih korisito za napredovanje u karijeri. Na kraju je napustio ovaj posao i postao instruktor za dobro pamćenje.

Ljudi neretko nisu dobri u pamćenju imena, međutim svi mi imamo urođeno prostorno pamćenje i sposobnost pamćenja lica. Na primer, neko može da se priseti lokacije predmeta po kući kako bi se setio nečega, dok neko povezuje imena sa nečim što mu je već poznato. Prvi korak, kažu stručnjaci, jeste da obratite pažnju kada vam neko kaže svoje ime. Često smo toliko udubljeni u sopstvene misli da ne slušamo šta nam drugi govore. Potom, treba da povežemo to ime sa nečim vizuelnim tako da to odražava ime i izgled osobe koju ste sreli. Na kraju, bitno je da se posle susreta podsetite ovih novih informacija. Iako ova strategija zahteva vreme i trud, Čenon kaže da vrlo brzo može postati navika.

workplace-1245776_640.jpg

FOTO: Pixabay

Zaboravljanje imena može biti problematično, naročito u poslovnim okruženjima gde je važno sklapanje poznanstava. Ketera A. Fogler, docent psihologije na Univerzitetu Džejms Medison u Virdžiniji (SAD), objašnjava: „Možete napraviti veliki gaf ako ne pamtite imena saradnika. Na taj način možete učiniti da se neko oseća omalovažavano, marginalizovano ili nevažno. Ime je nešto tako jednostavno da njegovo zaboravljanje pojačava negativan osećaj, ali upravo zbog te jednostavnosti ga možemo vrlo lako i zaboraviti“.

Poboljšavanje pamćenja može imati mnoge benificije, ne samo u društvenoj interakciji, objašnjava Meri Pet MekEndruz, naučnica sa Instituta Krembl i profesorka psihologije na Univerzitetu u Torontu (Kanada). MekEndruzova radi sa pacijentima čije pamćenje je oštećeno i izučava povezanost pamćenja sa drugim funckijama mozga. Ona i njen tim došli su do otkrića da sposobnost pamćenja imena poboljšava i druge kognitivne sposobnosti. Osobe sa dobrim pamćenjem imaju bujniju maštu, koja im omogućava pronalaženje kreativnijih rešenja za probleme. Ona objašnjava: „Pamćenje se ne sastoji samo od sposobnosti pamćenja imena. Ono je ključni element za društvenu interakciju, odlučivanje i rešavanje problema“.

Zanimanja vs. imena

Neki ljudi, kao što je Čenon, nam se čine kao da su rođeni sa sposobnošću da pamete svakoga koga upoznaju, ali u stvarnosti većina nas ima više ili manje poteškoća sa time, što je normalno. „Ima nešto posebno u pamćenju ličnih imena, ona se razlikuju od svake druge informacije“, kaže Fogler. On smatra da je lakše setiti se čime se neko bavi, nego njegovog imena, jer se profesija lakše uklapa u naše semantičke mreže mozga. Zbog toga je, siguran je Fogler, lakše zapamtiti da ste upoznali jednog „kovača“, a ne jednog „Kovačevića“.

Pet koraka za pamćenje imena:

1. Pažljivo slušajte: Često se dešava da više mislimo o tome šta ćemo reći, nego na ono što nam sagovornik govori.

2. Ponovite ime: Čim čujete ime, pronađite način da ga ponovo izgovorite. Možete pitati kako se izgovara, ukoliko je u pitanju strano ime, ili jednostavno recite: „Drago mi je što sam Vas upoznao/la... “, i potom recite ime te osobe.

3. Vizualizujete sliku koja vas podseća na to ime: Ime Margarita, na primer, možete da povežete sa istoimenim cvetom, a ime Aleksandar sa Aleksandrijom, gradom u Egiptu.

4. Povežite vizuelno sa fizičkim aspektom osobe koju ste upoznali: Neka to bude nešto što se ne menja. Na primer, ako pamtite nečiju kosu, to vam neće biti od mnogo pomoći, jer ljudi menjaju frizure. Ovaj način pamćenja je najbolje da zadržite za sebe, da se osoba možda ne bi uvredila.

5. Preslišajte se: Posvetite nešto vremena posle susreta da ponovite na koji način ste povezali ime i vizuelne aspekte koji će vas ubuduće podsetiti na ime određene osobe.


IZVOR: BBC