Vargas Ljosa na velikom platnu!

Foto: Naranjos de Marbella

Glasan smeh. To je bila prva reakcija Marija Vargasa Ljose kada ga je jedna novinarka prošlog februara upitala da li bi bilo moguće da ga vidimo kako glumi na velikom platnu. „Pobornik sam izreke ’nikad ne reci nikad’, ali čini mi se da će se to teško desiti“, odgovorio je.

Nobelovac se, međutim, ipak oprobao u tim vodama. To se dogodilo 1975. godine kada je, pored toga što je bio korežiser u filmskoj adaptaciji svoje knjige „Pantaleon i posetiteljke“ (Pantaleón y las visitadoras), imao i sporednu ulogu u ovom filmu. Svojim romanima, Vargas Ljosa, koji je ovog 28. marta napunio 80 godina, inspirisao je sedam filmova.

EU%20GIF.gif

Prva adaptacija

Štenci“ (Los Cachorros) bilo je prvo delo ovog peruanskog pisca koje je dobilo svoju filmsku verziju. Reč je o meksičkom filmu iz 1973. godine koji je režirao Horhe Fons. Na pisanju scenarija za ovaj film učestvovao je pesnik Hose Emilio Paćeko.

„Glupost o kojoj ću jednog dana pisati“

Poznata knjiga „Pantaleon i posetiteljke“ prvi put je dobila svoju filmsku verziju 1975. godine. Režirao ju je sam Vargas Ljosa zajedno sa Hoseom Marijom Gutjeresom. „Doživeo sam iskustvo koga se radije ne bih sećao kada sam adaptirao svoj roman za filmsko platno. Rezultat je bio jedna velika katastrofa“, ispričao je kroz smeh godinama kasnije peruanski nobelovac. „Glupost o kojoj ću jednog dana napisati priču“, rekao je.

U ovoj produkciji, Vargas Ljosa je imao i sporednu ulogu pred kamerama. Ovaj roman doživeo je 2000. godine svoju drugu adaptaciju koja je uživala veći uspeh i koju je režirao takođe Peruanac Fransisko Lombardi. Ovaj film, u kome su glavne uloge tumačili kolumbijska glumica Endži Sepeda i Peruanac Salvador del Solar (poznati i po glavnim ulogama u peruanskoj telenoveli Fiorela), jedan je od najgledanijih peruanskih filmova u istoriji. Nominovan je i za najbolji strani film za najznačajniju špansku filmsku nagradu Goja.

fiestas_patrias.jpg
FOTO: Perú

Jedan roman, dva filma

Grad i psi“ (La ciudad y los perros), prvi roman Vargasa Ljose i delo zbog koga je bio priznat na svetskom nivou, dva puta je dobilo svoju filmsku adaptaciju. Prvi put se našao na velikom platnu 1985. godine, u režiji Fransiska Lombardija, koji je u nekoliko prilika izjavio da se radi o filmu napravljenom sa vrlo malo novca. Sa ovom produkcijom, Peruanac je osvojio više nagrada, a učestvovao je i na Kanskom festivalu. Naredne godine, čileanski reditelj Sebastijan Alarkon uradio je drugu adaptaciju ovog romana i nazvao je „Jaguar“, po jednom od likova.

Kijanu Rivs kao „Vargitas“

Tune_In_Tomorrow.jpg
Foto: AMC

Vargas Ljosa je stigao i do Holivuda. Godine 1990. izašao je film „Slušajte nas i sutra“ (Tune in Tomorrow), filmska adaptacija slavnog romana „Tetka Hulija i piskaralo“ (La tía Julia y el escribidor). Režirao ju je Džon Amiel a glumac Kijanu Rivs, koga će godinama kasnije proslaviti uloga Nea u sagi „Matriks“ (Matrix), tumačio je lik Vargitasa (Martin u filmu). Lik tetke Hulije odigrala je Barbara Herši.

Nekoliko godina ranije, 1981, na malim ekranima prikazivana je telenovela kolumbijsko-peruanske produkcije inspirisana ovom knjigom, koja je nosila isto ime.

„Jarčeva fešta“ (La fiesta del chivo)

Luis Ljosa, rođak peruanskog nobelovca, adaptirao je za filmsko platno roman „Jarčeva fešta“. Nakon njegove premijere 2006. godine, pisac je izjavio da je zadovoljan adaptacijom i da smatra da je film bio veran njegovoj knjizi. „Iako su filmski izraz i književnost potpuno različiti“, rekao je. Glumica Izabela Roselini tumači lik Uranije Kabral u ovom romanu koji govori o dominikanskom diktatoru Rafaelu Leonidasu Truhilju, čiji lik tumači glumac Tomas Miljan.

Izvor: El País