Zašto spavamo?
Pixabay

Spavanje je opasno za organizme; veoma je ranjivo. Ako je san preživeo evoluciju, mora postojati i dobar razlog. Mnogi su primetili da jaka fizička aktivnost ne vodi direktno u san, međutim, mnoge savremene teorije u vezi spavanja se odnose na mozak. 


Nažalost, kada je u pitanju izučavanje mozga, tehnološki napredak je prevazišao razumevanje.

Možemo pokazati slikom, čitati aktivnost i proučavati ekspresije gena u mozgu, proučavajući neurološke i genetske aktivnosti tokom sna. Ali šta nije isto što i zašto. 


Postoji nekoliko osnovnih teorija koje se mogu primeniti. San može pomoći u regulaciji temperature mozga, očistiti toksine nastale tokom budnosti, obnoviti energičnost mozga, fizički obnoviti moždano tkivo, pomoći u učenju i pamćenju, ili obnoviti potrebne molekule u mozgu i telu koje su korišćene tokom dana.

Rastuća saglasnost među istraživačima je da je spavanje potrebno da bi se održavao zdrav nervni sistem, a ne obavezno i mozak.

Pixabay
Pixabay

Ipak, ako od sna prvenstvenu dobit ima mozak, zašto organizmi bez mozga spavaju? Istraživanjem meduza prvi put se pokazalo da i organizmi koji nemaju mozak spavaju. Spavanje je izučavano na organizmima sa jednostavnim mozgom, mada je istraživanje sna životinja teško od kada u sisarima nije pronađen električni impuls karakterističan za spavanje.


Korist od spavanja izgleda da zavisi od vrste organizma. Jednostavna vrsta valjkastog crva C. Elegans, spava po veoma neobičnom rasporedu i to samo dok ne dostigne polnu zrelost. Crv koristi spavanje da formira kutikulu (spoljnji sloj) i obnovi svoje telo. Voćne mušice, koje su za nijansu komplikovanije, izgleda da san koriste za učenje i pamćenje, funkciju koja se podrazumeva za sisare. 

Takva otkrića pružaju mogućnost da san nema univerzalnu funkciju u organizmima, pružajući korist mozgu ili telu na nekoliko načina.

Mnogi istraživači veruju da ako postoje različiti detalji u različitim organizmima, mora postojati neka zajednička osobina sna, bez obzira na to šta je spavanje.  

Komplikovaniji nervni sistem – sa mozgom – obezbeđuje više prilika za spavanje kako bi obezbedilo korist. Čak i meduze imaju nervni sistem, tako da ne postoji kontraindikcija.


Predstoji nam dug put dok u potpunosti ne razumemo spavanje. Ali, ako spavanje može da se objasni kod meduza, može biti korak napred prema boljem razumevanju.

Izvor: JSTOR Daily