Zimske olimpijske igre – pet krugova koji ujedinjuju svet
Pixabay

Prvi koraci su najteži

Istorija ovog takmičenja veoma je duga i bogata. Šamoni je francuski grad u kom su se održale prve Zimske olimpijske igre 1924. godine. Ovo takmičenje nije naišlo na odobravanje iz više razloga.


Prvi put igre su se održale pod nazivom „Međunarodna nedelja zimskog sporta“. Pjer de Kuberten, osnivač modernih Olimpijskih igara, bio je ogorčeni protivnik Zimskih olimpijskih igara. Smatrao je da se na taj način krši osnovni postulat olimpizma – okupljanje svih sportista na jednom mestu u isto vreme. Osim Kubertena protiv organizovanja ZOI bile su i skandinavske zemlje koje su želele da sačuvaju značaj Nordijskih igara. 


Ipak, Međunarodni olimpijski komitet  na kongresu u Pragu 1925. godine preimenovao je „Međunarodnu nedelju zimskog sporta“ u Zimske olimpijske igre i tada počinje novo poglavlje u razvoju i istoriji sporta.

wikimedia.org
wikimedia.org

Zanimljive informacije

Prvi zimski olimpijski šampion bio je Amerikanac Č. Džurtou koji je pobedio u brzom klizanju.


Jedini sportista koji je osvojio medalje i na Zimskim i Letnjim olimpijskim igrama je Edi Egan. Naime, 1920. godine bio je najbolji u poluteškoj kategoriji u boksu, a dvanaest godina kasnije osvojio je zlatnu medalju u disciplini bob.


Olimpijski plamen prvi put je zapaljen na šestim olimpijskim igrama održanim u Oslu.


Prvi put je televizija prenosila takmičenje sa  Zimskih igara 1956. godine i prvi put je jedan skijaš osvojio sve tri zlatne medalje u alpskom skijanju (Žan Klod Kili iz Francuske). Takmičenje u umetnickom klizanju je poslednji put održano na otvorenom klizalištu prilikom ovih igara.


Veštacki sneg je prvi put korišcen na XIII Igrama održanim u Lejk Plesidu.


Najuspešnija nacija na ZOI je Norveška, a i sportista sa najviše osvojenih medalja stanovnik je ove zemlje. Reč je o Oleu Ejneru Bjerndalenu. Ovaj bijatlonac u svojoj zbirci ima 8 zlatnih, 4 srebrne i jednu bronzanu medelju.

 Korean Culture and Information Service (wikipedia)
Korean Culture and Information Service (wikipedia)

Sarajevo kao domaćin

Jugoslavija je bila domaćin ZOI 1984. godine. Sama ideja da Sarajevo ugosti sportiste celog sveta rodila se 70-ih godina prošlog veka. Sportski entuzijasti vođeni ljubavlju prema sportu i svom gradu kandidovali su se za organizaciju ovog svetski poznatog takmičenja. 


Protivkandidati Sarajevu bili su Saporo (Japan) i Falun/Geteborg (Švedska). Ipak, MOK je presudio i dodelio Jugoslaviji ulogu domaćina. To je bio prvi put da komunistička zemlja dobije ovako ozbiljno zaduženje i poduhvat u svakom pogledu.


Učesnici i gledaoci istakli su da je to bila do tada najbolje organizovana Zimska olimpijada i pohvalili su prijateljsku atmosferu, gostoljubivost i ljubaznost domaćina. Igre su značajno doprinele i popularizaciji zimskih sportova koji su bili gotovo nepoznati u ovom delu Jugoslavije. Najuspešnija zemlja bila je Demokratska Republika Nemačka.

Jennifer Boyer (wikipedia)
Jennifer Boyer (wikipedia)

ZOI u Pjongčangu su do sada najmasovnije sa 92 zemlje učesnice i  2952 takmičara. Oni će pokazati koliko su spretni i uvežbani u okviru 15 sportova koji se nalaze na programu igara. Ove godine Severna i Južna Koreja zakopale su ratne sekire i nastupaju pod ujedinjenom zastavom.


Tokom godina uvođene su novine i menjala su se pravila, ali suština Olimpijade se održala. Sport ima misiju da ujedini ljude i prevaziđe razlike. San svakog sportiste je nastup na Olimpijskim igrama. Takođe, ovakvi događaji podsećaju nas na poznatu misao da nije bitno pobediti, već učestvovati.