Ada Lavlejs: Prva programerka na svetu!

FOTO: Quotabelle

Prevela Tanja Marić

Augusta Ada King, vojvotkinja Lavlejs, rođena kao Augusta Ada Bajron 10. decembra 1815. godine, kasnije poznata samo kao Ada Lavlejs. Danas, nju slave kao prvog programera (prvu programerku) na svetu – ona je bila prva osoba koja je spojila matematičke sposobnosti računarskih mašina sa poetičnim mogućnostima simboličke logike koju je koristila uz pomoć mašte. Ova čudna kombinacija bila je proizvod Adinog jednako čudnog detinjstva.

Jedanaest meseci pre njenog rođenja, njen otac, veliki romantičarski pesnik i skandalozni plejboj lord Bajron, nevoljno je oženio njenu majku, Anabelu Milbank, rezervisanu i ženu iz bogate porodice koja je umela sa matematikom. Nevoljno, jer je Bajron u Anabeli više video prepreku nego romansu - prepreku svojim opasnim strastima koje su obuhvatale razne afere kako sa ženama, tako i muškarcima.

Ubrzo nakon što je Ada začeta, lejdi Bajron je počela da sumnja da je njen muž u incestuoznoj vezi sa svojom polusestrom Augustom. Pet nedelja nakon Adinog rođenja, Anabela je odlučila da se razvede.

_event_management.gif

Ada nikada nije upoznala svog oca, koji je umro u Grčkoj u 36. godini. Ada je tada imala osam godina. Na samrti je rekao svom slugi: ,,O moje drago dete! – moja draga Ada! Moj Bože, samo da sam je video! Pošaljite joj moj blagoslov”. Devojčicu je podigla njena majka, koja se trudila da iskoreni svaki vid uticaja lorda Bajrona tako što ju je upoznala sa naukom i matematikom u veoma ranom dobu. Sa 12 godina, Ada se interesovala za mehaničko inženjerstvo i napisala je knjigu ,,Flyology”, gde je sama ilustrovala svoj plan izrade letećeg aparata. Pa ipak, osećala je da je deo nje – poetični deo – potisnut. U nastupu tinejdžerskog prkosa, napisala je majci:

Ne dopuštaš mi filozofsku poeziju. Obrni redosled! Hoćeš li mi dati poetičnu filozofiju, poetičnu nauku?

blog_totallynotmalware_net.jpg
FOTO: Totally Not Malware

I zapravo, jedna stvar koja je uzrokovala razvod njenih roditelja, stvorila je fuziju koja je od Ade napravila pionira ,,poetične nauke.”

To plodno trenje je ono što je Volter Isakson istraživao kada je pisao o Adi u prvim poglavljima ,,Inovatori: Kako je grupa hakera, genija i štrebera napravila digitalnu revoluciju”, gde ju je smestio u isti koš sa Vanevarom Bušom, Alanom Tjuringom i Stjuartom Brendom.

Kada je imala 17 godina, Ada je prisustvovala jednom od prijema koje je organizovao legendarni polimata Čarls Babidž. Tamo, između plesanja, čitanja i mozgalica, Babidž je dramatično prikazao svoju Diferencijalnu mašinu, zver od računarske mašine koju je pravio. Ada se odmah zainteresovala za poetične mogućnosti, mnogo više nego što je izumitelj mašine zamislio.

EU%20GIF.gif

To je bilo vreme slično našem. Napredak Iindustrijske revolucije, zajedno sa parnom mašinom, mehaničkim razbojem i telegrafom, transformisao je 19. vek u istom maniru kao što je napredak digitalne revolucije – kompjuter, mikročip i internet – promenio naše vreme. U središtu obe ere bili su inovatori koji su kombinovali maštu i strast sa čudesnom tehnologijom, mešavinu koja je stvorila Adinu poetičnu nauku i ono što je pesnik 21. veka Ričard Brotigan nazvao ,,mašine nežne gracioznosti”.

Opčinjena izgledom ,,poetične nauke” koje je zamislila, Ada je pokušala da ubedi Čarlsa Babidža da bude njen mentor. Poslala mu je pismo: ,,Imam jedinstven način učenja, i smatram da onaj koji će me uspešno podučavati mora da bude jednako jedinstven... Nemojte da mislite da sam uobražena, samo smatram da imam moć da odem onoliko daleko koliko želim u svojim nastojanjima, i tamo gde je ukus istančan, gde je gotovo strastven, kao što sam ja, pitam se da li tu ne postoji čak i deo prirodnog genija".

programerkaaaa.jpg
FOTO: Galileo spendulum

Isakson slavi njen doprinos: ,,Adina sposobnost da ceni lepotu matematike je dar koji zbunjuje mnoge ljude, uključujući i one koji smatraju sebe intelektualcima. Ona je shvatila da je matematika, zapravo, predivan jezik, jezik koji opisuje harmoniju svemira i koji može biti ponekad poetičan. Uprkos nastojanjima njene majke, ona je ipak bila ćerka svoga oca, sa poetičnom senzibilnošću koja joj je pomogla da sagleda jednačinu kao potez četkice koja oslikava aspekat veličanstvenosti prirode, na isti način kao što je mogla da zamisli ,,more modre boje” ili ženu koja ,,hoda u lepoti, veličanstvenoj kao noć”. Međutim, uticaj matematike bio je dublji - bio je spiritualan".

Sposobnost primene mašte na nauku karakterizovala je Industrijsku revoluciju isto kao i kompjutersku revoluciju, za šta je Ada postala zaštitnik. Ona je umela, kao što je rekla Babidžu, da razume povezanost između poezije i analize na načine koji su prevazilazili talente njenog oca.

Godine 1843. napisala je četiri osnovna koncepta koji će oblikovati početak modernog računanja čitav vek kasnije. Prvo, zamislila je mašinu koja bi bila sposobna ne samo da izvršava unapred programirane zadatke već koja bi bila i sposobna da izvršava skoro neograničen broj operacija. Drugim rečima, kao što je Isakson istakao, ona je zamislila moderni kompjuter.

Njen drugi koncept postaće kamen temeljac digitalnog doba – ideja da takva mašina može da podrži više od matematičkih kalkulacija, da može da bude Simbolička Medeja koja je sposobna da procesuira muzičke i umetničke beleške. Isakson je napisao: ,,Ovaj uvid postaće osnovni koncept digitalnog doba. Bilo koji sadržaj, informacija ili podatak – muzika, tekst, slike, brojevi, simboli, zvukovi, video – mogu se izraziti u digitalnoj formi i mašine ih mogu menjati. Ada je shvatila da brojke na zupčanicima mogu da predstavljaju druge stvari osim matematičkih količina. Tako je napravila iskorak od mašina koje su bili obični digitroni do onoga što danas nazivamo kompjuterima".

output_6cz6ud.gif

Njena treća inovacija bio je korak po korak opis ,,onoga što danas nazivamo kompjuterski program ili algoritam", ali tek njena četvrta inovacija bila je najvažnija – pitanje da li mašine mogu da imaju svoje misli, pitanje na koje se i danas odgovara u doba androida i Sirija, kao na primer u filma „Ona”.

Istina je da je Adin doprinos bio dubok i inspirativan. Više od bilo koga u njeno vreme, ona je bila sposobna da sagleda budućnost u kojoj će mašine postati partneri ljudskoj mašti, da će zajedno ispisivati stranice istorije. Njeno poštovanje poetične nauke omogućilo joj je da doživi uspeh računarske mašine koju je učeni svet njenog doba odbio, i shvatala je kako moć takvog uređaja može da se koristi za svaki oblik informacije. Tako je Ada, vojvotkinja Lavlejs, pomogla u stvaranju digitalnog doba koje će procvetati tek 100 godina kasnije.

Ada je umrla od raka materice 1852. godine, u 36. godini – isto kada i lord Bajron. Zatražila je da je sahrane na groblju pored oca koga nikada nije upoznala, ali čija je poetična osećajnost umnogome uticala na njen genije ,,poetične nauke”.

IZVOR: Brain Pickings


Tanja smatra da šta zračiš, to i privlačiš!