Beti Bup: Animirana (anti)feministička ikona
wikimedia commons

Prvi glavni ženski lik u svetu animiranog filma, javnosti je predstavljen u obliku „fatalne“ crnokose, neobičnog izgleda, a i imena - Beti Bup (Betty Boop). Iz studija Maksa Flajšera (Max Fleischer) 1930. godine potekla je i do danas poznata priča o ovoj junakinji. Animator i tvorac njenog lika Grim Netvik (Grim Natwick) prvobitno je kreirao životinju - pudlicu sa crnim loknama, koja je kasnije preinačena u mnogo poznatiju verziju, odnosno u ženu sa crnim loknama.


Zanimljivo je istaći da je inspiracija za oblikovanje junakinje Beti Bup potekla od izgleda tadašnjih američkih pevačica. Upravo je jedna od njih, Helen Kejn (Helen Kane) u najvećoj meri bila „model“ za formiranje Betinog lika i dela. Međutim, došlo je do spora, pošto pevačicu niko nije obavestio, niti tražio dozvolu, a ni platio nadoknadu za korišćenje njenog lika za nastajanje crtane junakinje.


Naime, Helen Kejn je tužila studio Maksa Flajšera i zatražila četvrt miliona dolara, kao odštetu za neovlašćeno korišćenje fraze „bup-up-a-dup“ iz pesme „I wanna be loved by you“ koju je izvodila. Pevačica je želela odštetu zbog „namerne karikature“ i „nepravedne konkurencije“ za koje je smatrala da su joj učinjene upravo plasiranjem lika popularne animirane heroine.


Nakon dvogodišnjeg suđenja, Helenina optužba je odbačena, uz obrazloženje da njen stil nije jedinstven, već je karakterističan i za druge pevačice tog doba. Čak su se spominjala i druga imena kao mogući uzori, poput pevačice Klare Bau (Clara Bow). Sam animator Netvik, je pred kraj života priznao da mu je inspiracija za lik Beti Bup bila Helen Kejn, koja je nekako ostala zaboravljena.

 

wikimedia commons
wikimedia commons

Kada se govori o Beti Bup, neizostavna tema je njen provokativni izgled, koji i doprinosi njenom kontroverznom statusu u popularnoj kulturi do danas. Prenaglašena ženstvenost junakinje, oličena u izuzetno pripijenoj i otkrivajućoj odeći, ali i upadljivom šminkanju, često dovodi do diskusija o njenom nepristojnom izgledu.


Priča o izazovnom izgledu Beti Bup, nesumnjivo se može povezati sa večitom dilemom, koja je povod za mnoge debate, a to je da li je ona u suštini feministički ili je pak, samo lik koji je sveden na puki objekat. U prilog tezi da je feministička heroina, može se navesti to da je ona prvi glavni lik u jednom animiranom filmu.


Zatim, ona je neko ko se odlučno bori za svoj položaj protiv sile i autoriteta. To se vidi u epizodi „Betty Boop’s Big Boss“ (Beti Bup i Veliki šef) kada prijavljuje svog šefa za pokušaj nasilnog izmamljivanja poljupca. U epizodi „Be human“ (Budi čovek), Beti se bori za prava životinja i brine se o njima. U ovim epizodama je primetno obrađivanje značajnih tema. Osim borbe za ljudska, junakinja se tako zauzima i za prava životinja. Takođe, postoji i epizoda „Betty Boop for President“ (Beti Bup za predsednika), koja se odnosi na njenu kandidaturu za američkog predsednika. Ovo je veoma važno, imajući u vidu tadašnji konzervativni društveni okvir.



S obzirom na dugu televizijsku istoriju, Beti Bup se pre tačno 30 godina, što je njeno „najnovije“ , odnosno poslednje izdanje, pojavila u filmu „Who Framed Roger Rabbit“ (Ko je ubio zeku Rodžera). Film je nagrađen Oskarom za animaciju. Iako se ona više ne pojavljuje u svetu animiranog filma, neosporno je da je u njemu ostavila neizbrisivog traga.


Koliko god bilo feministički afirmativno prisutnih, gorepomenutih elemenata u crtanim filmovima sa Beti Bup, toliko je važno osvrnuti se i na potpuno suprotno gledište. Naime, njen lik se može shvatiti čak i kao antifeministički, jer upravo prikazivanjem polu obnaženog i previše ukrašenog tela, pri tom tankog glasa i zavodljivog hoda, predstavljena je slika „poželjne“ žene, koja je skoro do krajnjih granica objektifikovana.


Česta je nedoumica kakva je po(r)uka filmova. Kako je njen izgled konstantno u fokusu, a drugi kvaliteti često budu zanemareni, tako se zaključuje da se oslanjanjem na provokativni fizički izgled može mnogo postići u životu, ne samo na privatnom, već i na profesionalnom polju.


wikimedia commons
wikimedia commons

To je glavna sporna tačka, jer osim onih koji je smatraju devojkom nedopustivo nepristojnog izgleda, ima i mišljenja da je takav junakinjin izgled, ustvari neki iskorak iz patrijarhalnog okvira. Pošto navodno njen izgled predstavlja slobodu po ženski identitet, jer omogućava da žensko telo u oskudnoj odeći koja naglašava obline, više ne bude tabu tema, već pitanje slobode izbora.


Interesantno je da, iako sve do danas ima oprečnih mišljenja o liku i delu Beti Bup, njena popularnost ne jenjava. Tako je njena ljupka pojava vrlo prisutna i korišćena, to jest, postala je komercijalna u okviru savremene industrije. Gotovo svuda u svetu se mogu kupiti razni proizvodi sa štampom njenog lika poput šolja, majica, figurica i slično, u prodavnicama širom sveta.


Bilo da je smatrate feministkinjom ili stereotipnom lutkom, nesumnjivo je da je ostala zabeležena i značajna u kulturnoj sferi prošlog veka. Njeno zvonko pevušenje ,,Boop Oop A Doop“, sluša se već skoro čitav vek i ne prestaje da izaziva more burnih rasprava.