Dečji brakovi: mit ili zlostavljanje dece
Foto: Pixabay

Prodana Brkić, junakinja istoimenog dokumentarnog filma snimljenog u organizaciji Romskog ženskog centra „Bibija“, imala je samo 14 godina kada su po nju došli prosci iz drugog sela; roditelji su je obećali. U to vreme imala je dečka u koga je bila zaljubljena, pa je htela da voljenom čoveku pokloni nevinost i tako pobegla sa njim. Deca ko deca, kako sama kaže, razveli su se posle tri meseca, a ona se ponovo udala sa 16 godina za čoveka koji je bio 9 godina stariji od nje i sa kojim je bila 43 godine u braku.

Šta je maloletnički brak?


Maloletnički brakovi dešavaju se češće nego što mislimo i učestaliji su među devojčicama nego među dečacima. U mnogim delovima sveta roditelji podstiču ćerke da se rano udaju u nadi da će od njihovog braka imati koristi – kako finansijske („jedna usta manje“), tako i one koja je vezana za čuvanje porodične časti, jer gubitak nevinosti u patrijahalnim zajednicama usko je povezan sa gubitkom časti cele porodice.


Dečji brakovi, međutim, mogu da ugroze razvoj devojčica na više načina. Oni često dovode do ranih trudnoća i društvene izolacije, dok nedovoljno obrazovanje jača siromaštvo, koje je i najčešći uzrok ovakvih brakova. Nedovoljna zrelost i loša zdravstvena nega, ako uzmemo u obzir da većina Romkinja, ali i ostalih devojaka iz siromašnih krajeva nema ni zdravstvenu knjižicu, u ovakvim uslovima neretko dovede do smrti žene, ali i deteta. Neretko se dešava i da devojčice budu žrtve fizičkog, psihičkog, ekonomskog i sekualnog nasilja. U tim slučajevima one su i direktno zavisne od svog muža, a ponekad im je ograničena i sloboda kretanja.

Youtube printscreen: Prodana
Youtube printscreen: Prodana


Što se tiče dečaka, posledice koje na njih ostavla prerani brak još nisu dovoljno istražene, ali ih taj brak stavlja u ulogu odraslih, uz odgovornosti za koje oni nisu uvek spremni.


Kakvo je stanje u Srbiji?


Prema Republičkom zavodu za statistiku iz 2019. godine, u Srbiji je 1,3 posto žena stupilo u brak pre navršenih 15 godina života, dok je procenat udatih žena pre navršene 18-te godine 7,9 posto. Iako se fenomen ranih brakova javlja i u gradovima, učestaliji je u manjim sredinama.



Prema podacima UNICEF-a, procenjuje se da je širom sveta 650 miliona devojaka i žena udato pre navršene 18. godine života. Na globalnom nivou, ukupan broj devojčica udatih u detinjstvu procenjuje se na 12 miliona godišnje, dok je 10 miliona devojčica u većem riziku od dečjih brakova nakon pandemije korona virusa.


Iako je uvreženo mišljenje da su dečji brakovi deo romske tradicije, to nije baš tako. Sanja Kljajić iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu kaže za naš portal da se oni javljaju i u zajednicama koje nisu romske, tako da predstavljaju ostatak ili posledicu patrijarhalnog funckionisanja porodice: „Kada pogledate period mladalaštva naših baka, one su se sve mlade udavale i mlade rađale decu. To se često koristi kao opravdanje za sklapanje ovakvih brakova, pod izgovorom da tim ženama ništa nije falilo i da mlađe žene lakše rađaju i bolje brinu o detetu. Sa druge strane, poznato je da su smrtni slučajevi vezani za trudnoću vodeći uzrok smrtnosti i udatih i neudatih devojaka starosti od 15 do 19 godina“.



Šta kaže zakon?


Dečji brakovi postojali su još u srednjem veku. Primenjivali su ih i vladari i običan svet, ali se tek posle Prvog i Drugog svetskog rata počelo sa menjanjem zakona. Danas su ovakve zajednice zabranjene, mada se u nekim slučajevima čini da to važi samo na papiru.

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay


U Porodičnom zakonu Republike Srbije (član 23) navodi se da brak ne može da sklopi lice koje nije navršilo 18. godinu života. Međutim, sud može da iz opravdanih razloga dozvoli sklapanje braka maloletnom licu koje je navršilo 16 godina, a dostiglo je telesnu i duševnu zrelost potrebnu za vršenje prava i dužnosti u braku. Sa druge strane, prema istom ovom zakonu, zasnivanje vanbračne zajednice sa maloletnim licem spada u krivično delo. Kaznu snosi roditelj ili staratelj koji maloletniku omogući da živi u vanbračnoj zajednici sa punoletnim licem ili ga na to navede. 


U „Ciljevima održivog razvoja“ dečiji brak je utvrđen kao

štetna praksa koju svet treba da nastoji da ukine do 2030. godine (UNDP). S tim u vezi, „Bibia“ je početkom jula ove godine predložila dopune i izmene Porodičnog, Krivičnog i Zakona o nasilju u porodici. Jedna od tih izmena bila bi da maloletnicima bude zabranjeno da stupe u brak, odnosno da se to tretira kao krivično delo nasilja nad detetom i zanemarivanja.



pixabay
pixabay


Problemom dečjih brakova ne treba da se bavi samo sudstvo, kako nam je objasnila Sanja Kljajić, jer je to multisektorski problem. Njime treba da se bavi i školstvo, nevladine organizaje, policija, Centar za socijalni rad i celokupno društvo. Da bi Centar za socijalni rad mogao da reaguje, prvo moraju da im se dostave informacije o mogućem sklapanju dečjeg braka. Tu informaciju može da dostavi svako od građana ili pripadnika naselja gde dete živi, a ovakva prijava može da se podnese i anonimno.

Izbegavanje braka


Kako bi osvestila problem i pomogla devojčicama, „Bibija“ je u poslednjih nekoliko godina održala niz radionica na temu dečjih brakova, nasilja u porodici, prepoznavanju i štetnosti te same pojave, kao i na prevenciji. Kroz projekte, devojčice su uz mentorstvo pohađale razne kurseve, kako bi se osposobile za rad. „Gledali smo da se one nakon osnovne škole bave nečim, da im bude omogućeno da se kasnije zaposle i tako potencijalno izbegnu maloletnički brak. Uglavnom posle završene osnovne škole one napuštaju dalje školovanje i onda - to je to, šta će drugo da rade. Porodice ih udaju ili se same udaju, jer misle da tako treba“ - rekla je Svetlana Ilić pedagoški asistent iz „Bibije“ za naš portal.


Na pitanje šta devojčice rade kako bi izbegle brak, Svetlana kaže da, nažalost, retko koja devojčica hoće da se pobuni, jer misle da je takav brak normalan. „Znam par devojčica koje su se tako udale, roditelji su ih udali, pa su pobegle iz tih brakova, vratile se kod roditelja. Meni su se u zadnje dve godine javile dve devojčice. Jedna se vratila iz Francuske, a druga iz Nemačke. Obe su se požalile policiji u tim državama, pa su ih oni poslali nazad roditeljima, u Srbiju. One su tamo trpele batine i ostale vidove nasilja. To su najgori slučajevi, kada se devojčice udaju u inostranstvu i roditelji izgube svaku moguću komunikaciju sa njima.“



Devojke iz beogradskog benda Pretty Loud u svom hitu Mashup, koji je obišao svet jasno govore o ovom problemu i onome što žele za sebe i svoju zajednicu, a za čitaoce iSerbia imaju glasnu poruku: „Da bi postale samostalne, da ne zavisimo ni od koga, neophodno je obrazovanje. Ono će učiniti da se osećamo jače i da budemo ponosne na sebe. I tada će biti pravo vreme da razmišljamo o braku“