Depilacija: od rodne kontrole do ličnog izbora
pixabay

Istorija depilacije datira još od sedamnaestog veka. Niz naučnih istraživanja, istinitih ili ne, ukazuju na začetke ovog standard lepote, ali i oblika rodne kontrole. Naučnici su istraživali način rasta i jačine dlaka kod različitih rasa (među ostalim aspektima fizičkog izgleda), i kako je štampa popularizovala rezultate ovih istraživanja, ljudi su u njih počeli da veruju.

Darvinova knjiga ,,Poreklo čoveka’’ iz 1871. godine predstavlja jedno od takvih istraživanja. Njegova teorija evolucije transformisala je telesnu maljavost u pitanje prirodne selekcije. Neka od osnovnih teza ove teorije povezivala je maljavost sa primitivnim poreklom i vraćanju ranijim, ,,manje razvijenim’’ formama čoveka. Bitna stavka u ovom naučnom okviru je podrazumevanje da su muškarci dlakavi, a žene ne. Naučnici su naglašavali razliku između ne ženstvenog i ženstvenog – odnosno, veća maljavost kod žena ukazuje na ,,niži antropološki razvoj’’.


commons.wikimedia
commons.wikimedia

Postoji studija iz 1893. godine gde je kod grupe mentalno obolelih žena zabeležena prekomerna maljavost na licu. Takođe, njihove dlake navodno su bile ,,jače i gušće’’ i više su ličile na one kod ,,nižih rasa’’. Havelock Ellis, fizičar i naučnik koji je istraživao oblast ljudske seksualnosti, tvrdio je kako je ovakav rast dlaka kod žena češći kod onih žena koje imaju kriminalnu istoriju, sklonost ka nasilju i snažne seksualne nagone.


Uzimajući u obzir ove naučne tvrdnje, kao i razvitak marketinga početkom dvadesetog veka, neželjene dlake postale su neugodnost za bele žene, naročito u Americi. One su želele glatku, belu kožu. Želele su da budu ženstvene, kao i to da se razlikuju od niže klase imigranata koji su naglo počeli da pristižu u Ameriku. Za vrlo kratko vreme, telesna maljavost postala je nepoželjna osobina

kod srednje klase američkih belih žena.


Jedno od prvih uputstava ženama za uklanjanje dlaka ispod pazuha objavio je ,,Haarper’s Bazar’’ 1915. godine. Kao jedan od razloga uklanjanja ovih dlaka bila je nova moda haljina bez rukava.


Vremenom raste broj tehnika uklanjanja dlaka. Oko 1920. godine, jedan od načina uklanjanja dlaka bio je različitim oblicima abrazivnog, brusnog papira, kao i korišćenjem pumice, posebne vrste vulkanskog kamena, što je izazivalo iritaciju, osip i krvarenje kože. Koristio se i delimično izmenjen vosak koji je prvobitno bio namenjen za obućarsku industriju. Jedna od prvih kremaza depilaciju bila je krema,,Koremlu’’, čiji je glavni sastojak bio otrov za pacove. Bio je uspešan u eliminisanju dlaka, ali je uzrokovao mišićnu atrofiju, slepilo, koštano oštećenje, a u najgorim slučajevima, smrt. Otprilike u isto vreme, razvija se lasersko uklanjanje dlaka. Ova tehnika uklanjala je ili makar posvetljivala dlake na duži period od gotovo dve decenije. Ipak, lasersko uklanjanje dlaka nije bila dovoljno usavršena tehnika tada, stoga su posledice bile otkazivanje organa i kancer.


commons.wikimedia
commons.wikimedia

U periodu tokom Drugog svetskog rata, ,,Gillette’’ je počeo da razvija svoj marketing, koji je u tom trenutku, pored muškaraca, kao ciljanu grupu imao i žene.


Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog veka, farmaceutska industrija razvila je hormone koje su doktori počeli da prepisuju ženama kao jedan od načina zaustavljanja ili maker smanjenja rasta dlaka. Sporedni efekti ove hormonalne terapije bili su kancer, šlogiranje i srčani udar.


Kao jedan od razloga širenja depilacije, mora se uzeti u obzir i menjanje moderne seksualnosti, a posebnu ulogu u tome imala je industrija za odrasle. Bez obzira na to što je magazin ,,Playboy’’ sedamdesetih godina štampao veliki broj fotografija žena koje nisu imale depiliranu intimnu zonu, iste decenije pojavila se brazilska depilacija. Ova depilacija je devedesetih godina počela da se širi kao trend, a isti časopis i brojni filmovi za odrasle pomogli su u širenju ovog trenda, promovišući žene i devojke koje su praktikovale ovu vrstu depilacije. Danas se brazilska depilacija smatra oblikom osnovne higijene.


commons.wikimedia
commons.wikimedia

Rebecca Herzig u svojoj knjizi ,,Plucked: A History of Hair Removal’’ tvrdi da je širenje depilacije kao norme počelo u tandem sa širenjem ženskih prava i sloboda. Do ovog simultanog razvoja presije sa jedne strane, i slobode sa druge, došlo je da bi se razvio osećaj ranjivosti kod žena, širenjem priča da je žensko telo problematično u svom prirodnom obliku i da je neophodno promeniti ga.


Danas, načini uklanjanja dlaka jesu mnogobrojniji, ali ne manje opasni. Lasersko uklanjanje dlaka često može uzrokovati ožiljke. Depilacija voskom, bilo toplim ili hladnim, bolna je, i ako se ne radi na pravilan način, može dovesti do podliva i modrica na našoj koži. Izbeljivanje dlaka može iritirati kožu i dovesti do diskoloracije kože.

S obzirom na to da su svima dlake drugačije gustine i jačine, posledice i dobro urađene depilacije mogu biti brojne. Sa urastanjem dlaka i nastajanjem cista bori se veliki broj žena. Zapaljenje kože, infekcije, alergije i iritacije toliko su česte da se danas smatraju ,,normalnom’’ nuspojavom depilacije.


pixabay
pixabay

Ipak, ne može se reći da su se sve žene povinovale ovoj društvenoj kontroli. Poslednju deceniju, čini se da sve više žena donosi odluku da prestane sa depilacijom ili brijanjem. Razvija se i trend bojenja pazušnih dlaka, kao jedan od oblika revolucije protiv depilacije, ili prosto radi toga, jer je zabavno.


Puštanje dlaka kod većine ljudi izaziva gađenje i asocira na nehigijenu, zapuštenost i aljkavost, iako nema naučnog dokaza da se više znojimo ukoliko nismo depilirane. Uklanjanje dlaka kao oblik nege o sebi možda je jedna od najvećih laži u koju su žene poverovale. Nema sumnje da je uklanjanje dlaka u svojoj suštini oblik socijalne i rodne kontrole žena.


Danas postoji mnogo mišljenja o tome šta je depilacija i da li je zaista neophodna. Mnogo ljudi smatra da je uklanjanje dlaka stvar higijene i estetska norma kod žena. Bitno je setiti se da su dlake potpuno prirodna pojava, i ne osuđivati nekog drugog ukoliko se (ne) depilira, jer ipak se radi o ličnom izboru.