Eva Mozes Kor: Od nacističkog logora do oprosta
commons.wikimedia (autor: Oregon State University)

Eva je rođena u rumunskom selu Port, gde je njena porodica bila jedina porodica jevrejskog porekla. Kada su Nemci okupirali njihovo selo 1944. godine, bili su prebačeni najpre u jevrejski geto, a zatim, par nedelja kasnije i u sam Aušvic. 


Ono što je Evu i njenu sestru, uslovno rečeno, spasilo od smrti u kampu kakva je tada očekivala 95 posto jevrejskog stanovništva, bilo je to što su bile bliznakinje. Naime, danas je već poznato da su blizanci bili naročito privlačni doktoru Jozefu Mengeleu, koji je na njima vršio eksperimente, pod izgovorom da ih vrši u medicinske svrhe. Naravno, najveći postotak blizanaca je umirao. 


commons.wikimedia (foto: Jochen Zimmermann)
commons.wikimedia (foto: Jochen Zimmermann)

Prema svedočenjima same Eve Mozes Kor, nekoliko puta je jednu od njih namerno zarazio nekom bolešću, recimo tifusom, i zatim transfuzijom krvi zdrave bliznakinje lečio bolesnu, da vidi da li će preživeti. Ukoliko bi jedna od bliznakinja preminula, to bi značilo da je eksperiment propao. Onda bi jednostavno ubio drugu kako bi vršio posthumne eksperimente, kako bi video šta je pošlo po zlu. Na svu sreću, bliznakinje Kor su izbegle tu sudbinu, iako je Mengele Evu u jednom trenutku zarazio opasnim koktelom virusa i rekao joj da ima ,,samo još dve nedelje života’’. Kako kaže sama Eva, ono što ju je guralo napred i davalo joj snagu da preživi bila je pomisao na to da ako ona umre, Mengele će sigurno ubiti i njenu sestru, jer su njegovo interesovanje bili blizanci, a sama Mirjam mu ne bi bila ni od kakve koristi.


Eva i njena sestra su bile jedan od 200 parova blizanaca koji su dočekali oslobođenje Aušvica koje je sprovela sovjetska armija na završetku Drugog svetskog rata, Novembra 1944. godine Hajnrih Himler je naredio uništenje krematorijuma u Aušvicu. Gasne komore u Birkenauu SS je digao u vazduh januara 1945. u pokušaju da sakrije nemačke ratne zločine pred sovjetskim trupama koje su se približavale. SS komanda je 20. januara naredila da se pobiju svi preostali logoraši, ali ova naredba nije izvršena u haosu nemačkog povlačenja.


 Nacističko osoblje je 17. januara 1945. godine počelo evakuaciju. Blizu 60.000 logoraša naterano je na marš smrti prema logoru Loslau. Oko 20.000 logoraša iz Aušvica uspelo je da stigne do logora Bergen-Belzen u Nemačkoj, gde su ih oslobodili Britanci aprila 1945. godine. Najslabijih 7.500 ostavljeno je u Aušvicu. Njih je oslobodila 322. streljačka divizija Crvene armije 27. januara 1945. godine. 

commons.wikimedia
commons.wikimedia

Na jednoj od konferencija posvećenim Aušvicu i stradanju Jevreja, 2001. godine, Eva je održala veoma potresan govor u kojem je oprostila Jozefu Mengeleu za njegova zlodela, kao i nacistima uopšte, naglasivši da su i Nemci, kao i Jevreji, dobar i radan narod, ali da nikada nije trebalo da dozvole Hitleru da dođe do onolike vlasti. Zaključak je bio da i jedan i drugi narod nose veliki teret iz Drugog svetskog rata. U ovom svom govoru Eva je pričala i o svom intervjuu koji je uradila sa jednim od doktora iz Aušvica, koji joj se, kako je rekla, ,,dopao’’ kada ga je upoznala, jer je videla da je on jedan, iako deo najsmrtonosnije mašinerije u istoriji, sasvim običan čovek. On je pripadao onom soju ljudi koji su ,,samo sledili naređenja’’ i, mada to nije nikakav izgovor, Evi je to bilo dovoljno da mu pruži priliku i sa njim razgovara kao sa bilo kojom drugom osobom.


Još jedna interesantna stvar u vezi Eve Mozes Kor je ta da je ona usvojila unuka Rudolfa Hesa, još jednog naciste, koji joj se sam obratio sa tom željom, rekavši da se odrekao svog dede i da ga prezire. 


commons.wikimedia (foto: Christian Michelides)
commons.wikimedia (foto: Christian Michelides)

Zajedno sa svojom sestrom Mirjam, Eva je osnovala organizaciju CANDLES koja okuplja decu ljudi koji su bili žrtve laboratorijskih eksperimenata u Aušvicu. Takođe, Eva je osnovala i CANDLES muzej i edukativni centar, 1995. godine, sa namerom da javnost malo više osvesti i informiše o programu eugenike (posebna grana genetike koja se bavi kontrolisanjem ukrštanja ljudskih gena kako bi se ljudska rasa ,,poboljšala’’). 


Ova žena je primer dobrote i čistog srca, primer kako treba živeti i kako se treba odnositi prema drugim ljudima, pa čak i onima koji nam nanesu zlo. Kako je i sama rekla ,,osveta nikad nikog nije izlečila’’, želevši da dokaže da je oproštaj ipak nešto najuzvišenije što možemo dostići i da oproštaj ne znači toliko počiniocu koliko žrtvi, jer biti u stanju da oprostite nekom ovakvo mučenje i strahotu je zasigurno osobina koju bi svaki čovek na planeti trebalo da bude u stanju da poštuje, a i neguje kod samog sebe.