Posetite galeriju „Polet“ i saznajte ko je Emili Dikinson
Galerija Polet (facebook)

Retko ko nije čuo ime Emili Dikinson, jedne od najvažnijih američkih pesnikinja, koja je zaslužna za stvaranje novog, eksplozivnog stiha u poeziji. Međutim, Emili je takođe ostala upamćena po svom načinu života, koji je izazivao burne komenatare u tadašnjem, ali i sadašnjem društvu. Kako se nigde nije uklapala, Emili se povukla iz svakodnevnog života ograničavajući kretanje na svoju kuću i sobu. Razlozi nisu sasvim jasni. Je li zdravlje, umetnost ili nešto drugo bilo u pitanju? Mišljenja istoričara o njenoj osami se razlikuju, no činjenica jeste da se iza tih zatvorenih vrata krio jedan široki um koji ćete imati prilike da bliže upoznate u galeriji „Polet“, u okviru pesničke večeri ,,Ko je Emili Dikinson?“


Veče počinje predstavljanjem knjige „Ja sam niko, a ti ko si?“, u izdanju „Malog vrta“ iz Beograda. Ovo je prvi prevod na srpski jezik posle trideset godina. Za izbor, prevod i tumačenja zaslužan je Aleksandar Šurbatović.


Pored predstavljanja knjige, čitanja i diskusije o poeziji, u okviru poetske večeri biće predstavljen ciklus „Dvanaest pesama Emili Dikinson“ američkog kompozitora Arona Koplanda. Nastupaju Mina Gligorić (vokal), član Operskog studija Narodnog pozorišta u Beogradu i Ana Spremić (klavir), klavirski saradnik na predmetima Klasičan balet i Repertoar klasičnog baleta na Institutu za umetničku igru u Beogradu.

Aron Kopland je pokušao je da stvori jedinstven, nacionalni muzički glas Amerike, a da bi u tome uspeo, inspiraciju je potražio u tradicionalnim pesmama Amerike, džezu i popularnoj muzici 20. veka, te je zatim poželeo da predstavi glas jedne Amerikanke kroz muziku - Emili Dikinson. Isprva je njegovo delo delilo istu sudbinu kao i Emili, jer nije bilo prihvaćeno od strane kritike, ali je vreme učinilo svoje i ono je bivalo sve popularnije. Njegova muzika istinski je reflektovala ranjivost i usamljenost Emili Dikinson i teme suočavanja sa životom, smrću, Bogom i prirodom kroz tehniku ritma, metra i bojenja reči u muzici.

Premda su je mnogi opisivali kao introvertnu i depresivnu osobu, Emili se nije plašila da postavlja pitanja i kritički posmatra i preispituje nametnute obrasce ponašanja u zajednici, što je često dovodilo u konflikte sa drugima. ,,Jedini kengur među svim tim lepim devojkama“, kako je samu sebe opisivala, posedovao je intelekt ispred svog vremena. Njen stil odlikovao je neponovljiv dar za reči i prefinjena osećajnost.


Nakon njene smrti, njena sestra je pronašla uredno spakovane pesme i beleške. Napisala je oko 1800 pesama, u kojima se maštovito bavi raznim motivima iz života. Većina je objavljena posthumno. Inspiraciju je pronalazila u prirodi, Bibliji, Šekspirovim delima i samoći. Njena izolacija u kući u kojoj je i odrasla predstavlja drugačiji pogled na svet: ona je svesno postavila granice i ogradila svoj svet od drugih. Pisanje joj je omogućavalo da se bori sa usamljenošću, sa ličnim doživljajem sopstva i poimanjem sveta takvog kakav jeste i kakav je bio.

Ulaz je besplatan. Dobrodošli!