Uz to, bila je spisateljica, industrijalka, pronalazačica i humanitarna radnica.
Rođena je 5. maja 1864. godine, u Pensilvaniji. Kao djevojčica je imala nadimak „Pinki”, jer je često nosila ružičastu odjeću. Upisala je internat, a potom ga, usljed nedostatka finasija, napustila, te sa 16 godina s porodicom seli u Pitsburg, gdje je dane provodila čitajući štampu i posmatrajući društvene pojave i tokove.
Izrevoltirana mizoginijom i agresivnošću sa kojom se susretala, odlučila je da napiše pismo uredniku novina „Pittsburgh Dispatch”, odgovarajući na tekst u kome je pisalo da je ženino mjesto u kući, da bude domaćica i rađa i odgaja djecu. Ozbiljnost i duh pisma su u njemu probudili želju da zaposli osobu koja ga je napisala, međutim, kada je shvatio da je to bila žena, odbio joj je dati posao. Njene govorničke vještine su ga, ipak, ubijedile da je zaposli. Sve žene koje su se u to vrijeme bavile novinarstvom, pisale su pod pseudonimom, pa je Elizabet tada dobila ime Neli Blaj.
Njen kritički način pisanja o društvenim problemima privukao je Džozefa Pulicera (Joseph Pulitzer) i on ju je zaposlio u svom časopisu „The New York World”, gdje je stasala u jednog od najpoznatijih američkih novinara 19. vijeka.
Kao pionirka istraživačkog novinarstva, borbena, odlučna, ambiciozna reporterka iz pensilvanijske rudarske oblasti, željela je da istraži da li je moguće ono o čemu je francuski pisac Žil Vern (Jules Vern) pisao u svom proslavljenom romanu – proputovati svijet za 80 dana. Tog 14. novembra 1889. iz Njujorka krenula parabrodom, a zatim vozom i na magarcu obišla London, Pariz, Brindizi, Singapur, Hong Kong, Suec, Cejlon, Jokohamu, San Francisko. Nakon 72 dana, šest sati i 11 minuta vratila se u Njujork gdje je dočekana lovorikama.
Tako je uspjela da obori rekord književnog lika Fileasa Foga (Philleas Fogg) u Vernovom romanu „Put oko svijeta za 80 dana”. Od tog, dobro osmišljenog obilaska svijeta, korist su imali oboje – tiraž lista „The New York World”, za koji je Neli Blaj pisala, je višestruko porastao, a roman francuskog književnika je izdat u 10 tiraža, iako je od njegove objave prošlo 17 godina.
Priča se da je, nakon što mu je stigao telegram da će ga posjetiti na svom putu oko svijeta, Žil Vern očekivao muškarca te da se silno iznenadio kada je na pragu ugledao djevojku. Ipak, bio je to vrhunac novinarske karijere Elizabet Džej Kokran.
U prilog njenog briljantnoj karijeri ide i podatak da je svojim tekstovima raskrinkrala tadašnji sistem mentalnih institucija. Naime, pristala je da se upusti u tajni zadatak da bi istražila loše postupanje prema pacijenticama u jednoj od ludnica – sama se prijavila u „Blackwell's Island” tako što je glumila psihičke probleme da bi je primili. Nakon što je ušla i u toj mentalnoj ustanovi provela 10 dana, vratila se normalnom, zdravom obrascu ponašanja i pokušala ih uvjeriti da je puste.
Izvor: Lola magazin
