Deset loših navika vaše svakodnevice
Pixabay

Vi ste proizvod svojih navika. Kada živite sa lošim navikama, one vas poprilično ometaju na vašem putu do uspeha. Problem je u tome što su loše navike podmukle, te vas polako obuzimaju sve dok ne primetite koliku štetu vam nanose.


Oslobađanje od loših navika zahteva samokontrolu, tačnije, dosta samokontrole. Istraživanja pokazuju da vredi pokušati sa samokontrolom, jer ona ima ogroman uticaj na uspeh.

Anđela Dakvort i Martin Seligman, psiholozi sa Univerziteta u Pensilvaniji, sproveli su istraživanje u kojem su merili rezultate sa testa inteligencije i nivo samokontrole kod studenata prilikom upisivanja na fakultet. Četiri godine kasnije su proverili prosečne ocene kod studenata i zaključili da je samokontrola dvostruko važnija od koeficijenta inteligencije u postizanju visoke prosečne ocene.


Samokontrola, osim toga što je potrebna kod razvijanja dobrih navika (i oslobađanja od onih loših), služi i kao temelj za jaku radnu etiku i produktivnost na visokom nivou. Samokontrola je kao mišić – da biste je ojačali, morate da vežbate. Radite na svojoj samokontroli tako što ćete da se odvikavate od ovih loših navika:


• Koristite telefon, tablet ili laptop u krevetu


Većina ljudi to ne naslućuje, ali ova navika škodi njihovom snu i produktivnosti. Kratkotalasna plava svetlost igra važnu ulogu u vašem raspoloženju, nivou energije i kvalitetu sna. Sunčeva svetlost ujutru sadrži visoku koncentraciju te plave svetlosti. Kada su vam oči direktno izložene plavoj svetlosti, ona zaustavlja lučenje melatonina, hormona koji reguliše naš san, zbog čega smo više na oprezu. Sunčevi zraci u podne gube plavu svetlost, čime naše telo počinje da oslobađa melatonin, zbog kojeg osećamo umor. Tokom večeri, vaš mozak ne očekuje nikakvo izlaganje plavoj svetlosti i u to vreme je veoma osetljiv na nju.


Mnogi od uređaja, koje s užitkom koristimo tokom večeri (laptopovi, tableti i mobilni telefoni), zrače plavom svetlošću pravo u lice. Izlaganje ovoj svetlosti smanjuje nivo melatonina i ne dozvoljava vam da zaspite ili da imate dobar san kada zaspite. Kao što smo svi to doživeli, loše spavanje ima katastrofalne efekte. Najbolje što možete da uradite je da izbegavate ove uređaje posle večere (možete da gledate televizor dokle god ste dovoljno udaljeni od njega).

Pixabay
Pixabay

• Impulsivno surfujete internetom

Potrebno vam je 15 minuta da se skoncentrišete, nakon čega se potpuno upustite u neki posao. Kada to učinite, upadate u euforično stanje povećane produktivnosti koje nazivamo zaokupljenošću. Istraživanje pokazuje da su ljudi, koji su u datom trenutku zaokupljeni nečim, pet puta produktivniji nego što bi u suprotnom bili.

Kada prekinete svoj rad zbog potrebe da pročitate vesti, budete na Facebook-u, proverite rezultate u sportu ili radite nešto drugo, te stvari prekidaju vašu zaokupljenost. To znači da morate ponovo da prođete 15 minuta konstantne koncentracije kako biste ponovo ušli u stanje zaokupljenosti. Dovoljno je da više puta u danu započinjete neki posao i da ga prekidate kako bi vam čitav dan prošao bez doživljaja zaokupljenosti.

• Proveravate telefon tokom razgovora

Ništa ne dekocentriše ljude više od pristigle poruke tokom razgovora ili letimičnih pogleda na telefon. Kada se posvetite razgovoru, potpuno se skoncentrišite na razgovor. Videćete da su razgovori dosta pitkiji i efektivniji kada se udubite u njih.

• Služite se velikim brojem notifikacija

Po produktivnost nema ništa gore od velikog broja notifikacija. Studije su pokazale da, kada uzmete telefon ili proverite i-mejl nalog svaki put kada vam stigne nešto, to uzrokuje pad produktivnosti. Možda se osećate produktivnima jer dobijate obaveštenje svaki put kada vam stigne poruka na telefon ili u inboks, ali niste. Umesto da igrate kako notifikacije sviraju, pustite poruke da pristižu i proveravajte ih u određeno vreme (na primer, odgovarajte na poruke na svakih sat vremena). To je provereni, produktivni način rada.

• Odgovarate sa „da” onda kada bi trebalo da kažete „ne”

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Kaliforniji pokazuje da, kada imate poteškoća da kažete „ne”, pre ćete doživeti stres, iznemoglost, čak i depresiju, a sve to loše utiče na samokontrolu. Kada treba da kažete „ne”, to može da bude zaista veliki izazov. „Ne” je moćna reč čijeg se korišćenja ne treba plašiti. Kada treba da kažu „ne”, emotivno stabilni ljudi izbegavaju fraze poput „mislim da ne mogu” i „nisam siguran”.

Kada kažete „ne” nekoj novoj obavezi, vi pridajete značaj svojim postojećim obavezama i tako možete uspešno da ih izvršite. Podsetite se samo da, kada kažete „ne”, svoj nivo samokontrole kasnije možete samo da podignete na viši stepenik, a to ćete uraditi tako što ćete sprečiti negativne efekte preteranog obavezivanja.

• Mislite o ljudima koje ne podnosite

Biće uvek ljudi koje ne podnosite, ali koje ne možete da izbacite iz glave. Svaki put kada pomislite na kolegu ili na osobu zbog koje bljujete vatru, pokušajte da budete zahvalni nekome drugom u vašem životu umesto toga. Postoji dosta ljudi koji zaslužuju vašu pažnju, a poslednje što vam treba je da mislite o nevažnim ljudima, kad već postoje ljudi koji su vam važni.-poslovna_komunikacija.gif

• Obavljate više poslova tokom sastanaka

Nikad ne smete ničemu posvetiti tek deo svoje pažnje, posebno sastancima. Ako sastanak nije vredan vaše pažnje, onda, kao prvo, ne bi ni trebalo da prisustvujete; a ako je sastanak vredan vaše pažnje, onda bi trebalo u potpunosti da mu se posvetite. Kada obavljate više poslova tokom sastanaka, ljudi će misliti da verujete da ste važniji od ostalih, što škodi vašoj reputaciji.

• Tračarite

Tračare se zadovoljavaju nesrećama drugih ljudi. Možda je na početku zanimljivo da zavirite u lične ili profesionalne blamove drugih ljudi, ali, kako vreme protiče, postaje dosadno, vi postajete užasni i tako povređujete druge ljude. Postoji dosta pozitivnih stvari i dosta toga što treba da naučite od interesantnih ljudi, da biste to protraćili na priču o nesrećama drugih ljudi.

• Čekate trenutak kada ćete sigurno znati da ćete uspeti

Većina pisaca provede bezbroj sati u stvaranju svojih likova i priča, a čak ispisuju i strane za koje znaju da neće uključiti u knjigu. Rade to zato što znaju da im je potrebno dosta vremena da razviju svoje ideje. Mi nastojimo da se zaustavimo onda kada samo treba da počnemo, zato što znamo da naše ideje nisu savršene i da ono što stvaramo ne bi moglo da bude uopšte dobro. Ali kako možete stvoriti bilo šta ako ne počnete da stvarate i ne dozvoljavate idejama da se razvijaju? Autorka Džodi Pikol na savršen način sažima značaj izbegavanja perfekcionizma: „Možete prepravljati lošu stranicu, ali praznu ne možete.”

• Poredite sebe sa drugim ljudima

Kada vaše zadovoljstvo počiva na poređenju sa drugim ljudima, vi niste više kovač svoje sreće. Kada se osećate dobro zbog nečega što ste vi uradili, ne dozvolite mišljenjima ili dostignućima drugih ljudi da vam to zadovoljstvo oduzmu. Iako je nemoguće da ne reagujete na to što drugi misle o vama, ne morate da se poredite sa njima. Uvek možete da prihvatite mišljenje drugih ljudi uz malu dozu nelagodnosti, pa će tako, bez obzira na to šta drugi ljudi mislili ili radili, vaša vrednost doći iznutra. Bez obzira šta drugi ljudi mislili o vama u nekom određenom trenutku, jedno je sigurno – nikad niste toliko dobri ili toliko loši koliko misle da ste.

Da sumiramo

Ako radite na samokontroli radi oslobađanja od loših navika, utegnućete svoju samokontrolu korak po korak i rešićete se odvratnih navika koje imaju moć da vam unište karijeru.


Izvor: Entrepreneur