Linearno vs. nelinearno razmišljanje

Foto: Sommer-sommer

Prevela: Milica Pantić

„Svet kakav smo stvorili predstavlja tok našeg razmišljanja. Ne može se promeniti bez promene načina na koji razmišljamo" ― Albert Ajnštajn.

U procesu učenja, razumevanja i usvajanja znanja, razmišljanje igra značajnu ulogu. Pristup koji koristimo pri rešavanju problema ili pri sprovođenju plana ili strategije počinje našim procesom razmišljanja.

Šta je linearno razmišljanje?

Linearno razmišljanje je takav način razmišljanja u kome neka ideja ili tok misli počinje u jednoj tački, prati niz povezanih koraka i opet se završava u tački. To je shvatanje da sve što počinje, mora da se završi i da se nakon kraja više ne nastavlja. Stoga, linearno razmišljanje se još naziva i sekvencionalno razmišljanje.

Linearni mislioci rešavaju svakodnevne probleme usvajanjem podataka iz određene situacije i primenjuju tako sakupljene podatke na drugu situaciju. Linearni mislioci nalaze doslednost, pravilo, formulu ili obrazac u životnim pitanjima, tako da ih primenjuju na druge situacije, pa čak prave i predviđanja.

Primer linearnog razmišljanja

Ako je x = y, y = z, onda je zaključak da je x = z, što je dobar primer linearnog razmišljanja.

450_457392337_success_is_target.jpg
Foto: Buzzle

Šta je nelinearno razmišljanje?

Kao što ime nagoveštava, nelinearno razmišljanje nije mišljenje duž prave linije ili mišljenje sekvencionalnog tipa. U njemu uspostavljamo vezu među nepovezanim pojmovima i idejama. Izvlačimo zaključke iz primera koji dolaze iz različitih sfera ili pozadina.

Nelinearni mislioci misle apstraktno. Obično su dobri u umetnosti. U nelinearnom razmišljanju, igramo se sa svojom maštom i koristimo kreativan način za rešavanje problema ili razumevanje i predstavljanje nečega.

Počinjemo sa više premisa, smanjujemo ih, a zatim izvodimo zaključak. To da specifičan događaj može da ima više razloga, a ne samo jedan, predstavlja srž nelinearnog razmišljanja. Apstraktno razmišljanje prisvaja nešto što postoji u svesti. Na primer, definicije sreće i uspeha variraju od osobe do osobe.

Primer nelinearnog razmišljanja

Postavljanje otvorenih pitanja pri pokušaju rešavanja problema je primer ove vrste razmišljanja. U ispitivanju o komentarima korisnika na proizvod ili uslugu, pitanja poput „Koliko ste zadovoljni našom uslugom/proizvodom“_ ili „Kako je određena stvar donela promenu u vašem životu?“, primeri su nelinearnog razmišljanja.

Kada rukovodeći na sastanku mozgaju o rešavanju nekog pitanja, oni sve zasipaju svojim idejama. Ideja jedne osobe pokreće kreativnost druge osobe i tako oni stižu do jednoglasne odluke ili zaključka. Ovo je još jedan primer nelinearnog razmišljanja.

450_484264606_drawing_success_idea.jpg
Foto: Buzzle

Glavna razlika

Linearno razmišljanje je blisko logici, a nelinearno kreativnosti. Logikom upravlja leva strana mozga, a kreativnošću desna.

Prednosti i mane

Linearno razmišljanje: prednosti

Linearni mislioci su dobri u disciplinama koje su povezane sa matematikom, naukom i tehničkim naukama. Dobri su u sagledavanju uzroka i posledica.

Linearno razmišljanje: nedostaci

Koristeći linearno razmišljanje dok analiziramo neku situaciju, ponekad ne znamo odakle da krenemo i gde da stanemo? Postoji još jedna zamka: šta ako nakon završne tačke iskrsne nova karika?

output_6cz6ud.gif

Nelinearno razmišljanje: prednosti

Nelinearni mislioci dobro shvataju apstraktne teme, poput društvenih nauka. Uzmimo za primer istoriju. Francusku revoluciju je pokrenulo više činilaca. Takođe će se istaći u raznim umetnostima, poput slikarstva, a posebno u modernoj umetnosti, gde apstraktne pojmove, kao što su „čekanje nekoga“ ili „osećaj zbunjenosti“, predstavljate slikanjem.

Nelinearno razmišljanje: mane

Nelinearni mislioci mogu da budu slabiji u matematici i nauci. Mogu biti lošiji u sagledavanju stvari koje imaju jasan uzrok, pa stoga, neće razumeti ni njihove posledice. U biznisu, stvaranje proizvoda za svakodnevnu upotrebu, kao što je sapun, je primer linearnog razmišljanja. Takođe, nelinearno razmišljanje je smišljanje inovativnih proizvoda za koje korisnici nisu ni znali da ih žele, npr. aplikacije za mobilne uređaje.

Naposletku, treba napomenuti da neko ne mora nužno da koristi linearno ili nelinearno razmišljanje. Određene osobe koriste i jedan i drugi vid razmišljanja. Naravno, dešavaće se da takve osobe u većem procentu koriste linearno, nego nelinearno ili obrnuto. Tako, na primer, osobe koje sa bave umetnošću, mogu biti i odlični matematičari.

Izvor: Buzzle

Milica je veliki ljubitelj životinja, prirode i muzike.