Manje razmišljanja - bolje nove navike

FOTO: Leader business

Prevela: Milica Barać

Dženifer Labrek (Jennifer Labrecque), psihološkinja na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji (University of Southern California), objašnjava da su navike enkodirane u mozgu zahvaljujući proceduralnom sistemu pamćenja, koji ne sadrži mnogo svesnih inputa.

Za planiranje i razmatranje je zadužen deklarativni sistem pamćenja, koji sistematizuje činjenice i događaje. „Kada pokušate da angažujete dva sistema pamćenja odjednom, oni se samo međusobno ometaju”, rekla je Labrekova, koja je svoja otkrića prezentovala u januaru na godišnjem sastanku Društva za psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju (Society for Personality and Social Psychology) u San Dijegu.

„Rezultati se odnose i na ljude koji pokušavaju da stvore nove navike”, dodala je ona. „Iako je važno planirati unapred kada se uči novi način ponašanja, najbolje je osmisliti svoje planove tako da ne morate previše da razmišljate u tom trenutku”, rekla je Labrekova.

EU%20GIF.gif

Izrada plana

U svom istraživanju, Labrekova i njene kolege su razvili video igricu u kojoj ljudi uče kako da naprave suši. Otkrili su da kada pitate ljude da gledaju video više puta, kako bi im koraci prilikom pravljenja sušija postali uobičajeni, oni bolje pamte ovaj proces, nego onda kada im nisu data nikakva posebna uputstva kako da zapamte ono što dolazi sledeće.

Do otkrića, koje tek treba da bude objavljeno, istraživači su došli slučajno. U ranijoj verziji eksperimenta, koja se odnosila na to kako ljudi uče automatske zadatke, primetili su da su učesnici imali problema kod određenog koraka u pravljenju sušija. Onda su pomislili da mogu da pokušaju da im pomognu tako što će u uputstvima dodati rečenicu u kojoj govore učesnicima da dobro obrate pažnju, pošto će kasnije morati da urade zadatak bez uputstava.

Istraživači nisu očekivali velike promene u svojim rezultatima, ali izgleda da su nova uputstva omela učesnike, koji više nisu učili zadatak toliko dobro. „U početku, istraživači su bili začuđeni promenom”, rekla je Labrekova. Međutim, shvatili su da je njihova mala izmena u uputstvima možda odgovorna za to.„Shvatili smo da smo doveli do toga da ljudi postanu pažljivi i oprezni, samo uz pomoć jednog malog iskaza”, dodala je ona.

HabitLoopImage.jpg

FOTO: Just dish

Onda je tim eksperimentisao ovom idejom - nekim učesnicima su na početku govorili da dobro obrate pažnju, dok drugi nisu dobijali takva uputstva. Takođe, uticali su i na to da li su ljudi pogledali video o pravljenju sušija 10 puta kako bi unapredili stvaranje navike ili dva puta kako bi unapredili pažljiviji proces učenja.

Nakon toga, testirali su automatizme učesnika tako što su im dali test reakcija-vreme u kojem su učesnici dobili jedan korak u receptu za pravljenje sušija i trebalo je da identifikuju koji korak dolazi sledeći. Učesnici koji su gledali video o pravljenju sušija samo dva puta, poboljšali su vreme koje im je potrebno da reaguju kada im je rečeno da planiraju kako će kasnije sami uraditi zadatak. Međutim, oni koji su video gledali 10 puta postali su sporiji kada im je rečeno da planiraju.

Ne razmišljajte

U prethodnom istraživanju je otkriveno da su namerne misli ometale uobičajeno ponašanje. Na primer, pomislite kako se obično spotaknete ukoliko previše razmišljate o plesnom koraku koji vam je već poznat. „Međutim, ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo da namerno razmišljanje može ometati učenje navika, a ne samo njihovo izvršavanje”, rekla je Labrekova.

habits%20wordle.jpg?rdrts=132190201

FOTO: Affirm your life

Istraživači su učesnike pitali i koliko je proces pravljenja sušija za njih postao automatski. Zanimljivo je da su planeri koji su imali sporije vremenske reakcije rekli da nisu ništa manje uvereni u svoje sposobnosti nego oni koji nisu planirali.

Istraživači su zaključili da bi ovaj nedostatak samosvesti mogao omesti ljude u pravljenju promena u njihovim životima. „Ljudi možda neće uspeti da promene sopstveno ponašanje delimično zbog toga što ne shvataju da ih planiranje sprečava da počnu sa navikama”, rekla je Labrekova. Naravno, nije moguće promeniti naviku bez malo svesnog truda.

Na primer, stručnjaci preporučuju određivanje datuma prestanka pre nego što prestanete da pušite, kao i identifikovanje i spremnost da se nosite sa problemima koji mogu da predstavljaju prepreke u prestanku pušenja. „Takva vrsta planiranja unapred je dobra”, naglasila je Labrekova.

Trik je u tome da pronađete strategije koje vam omogućavaju da ne morate previše da razmišljate u trenutku donošenja odluke. „Budite oprezni prilikom postavljanje scene i okolnosti pod kojima će vam biti lakše da se ponašate na određeni način, ali pokušajte da ne budete oprezni svaki put kada se tako ponašate”, rekla je Labrekova.

Successful-people-are.jpg

FOTO: The lighthouse principles

IZVOR: Live science

Milica je kreativna, u dubini duše je i dalje dete, voli da putuje, da priča i da se smeje