Da li ste čuli za Muzej destrukcije?

FOTO: Cyber Wanderlust blog

Uništavanje zrenjaninskog kulturnog nasleđa je pojam pod kojim se podrazumeva niz građevinsko-urbanističkih poduhvata i intervencija u kojima je od početka šezdesetih godina dvadesetog veka pa do danas nestao znatan deo zrenjaninske kulturne baštine, a sam grad Zrenjanin pretrpeo radikalne promene u svom vizuelnom identitetu. Ove promene obuhvataju rušenje ili zapuštanje nekada važnih i značajnih gradskih objekata, propadanje, vandalizovanje ili krađu pojedinačnih spomenika kulture, uništavanje većih urbanističkih celina kao što su ulice i trgovi, kao i zagađivanje i promenu toka reke Begej.

cb41e_p1030193_large_scaled1000.jpg
FOTO: Cyber Wanderlust blog

Pinova vila, koja se zahvaljujući gruboj urbanističkoj intervenciji danas nalazi tik uz magistralu, sagađena je 1894. godine u vreme najživlje i najznačajnije graditeljske aktivnosti u Velikom Bečkereku (jedan od pređašnjih naziva za Zrenjanin). Stilski i oblikovno, ova arhitektura svoje prauzore nalazi u graditeljstvu srednjeg veka. U oblikovnom pogledu, zamišljena je kao jednospratan objekat veoma razuđene osnove. Presecanjem magistrale osamdesetih godina parcela se našla na raskrsnici triju ulica.

Fasada je celom dužinom horizontalno podeljena kordonskim vencem na prizemlje i sprat. U prizemlju i na spratu se nalaze jednostavni pravougaoni prozorski otvori uz one koji se završavaju gotičkim elementom u vidu blago prelomljenog luka. Fasada je rešena asimetrično.

Fasadno platno prema Ulici Ive Lole Ribara je najreprezentativnije obrađeno. Vila je danas napuštena i nalazi se u kritičnom stanju.

Ukoliko vas interesuje kako danas izgleda unutrašnjost vile, pogledajte (na sopstvenu odgovornost) sledeći video:

„Muzej destrukcije“, zdanje smešteno u ulici Ive Lole Ribara broj 13. u Zrenjaninu je u stvari zgrada sa bogatom istorijom. Umetnici okupljeni u umetničkoj asocijaciji Zrenjanina su nazivom „Muzej destrukcije“ pokušali da skrenu pažnju na ovu zgradu kojoj je potrebna namena i restauracija.

Nekada je oko zgrade bio veliki park, čije je mesto danas zauzela magistrala. Vilu je krajem XIX veka, tačnije 1894. godine izgradio Leon Štajgervald, kao lep primer građanske stambene, raskošne vile. Vila u nekadašnjem Bečkereku je izgrađena u eklektičkom stilu, sa odlikama gotike i romantizma. Leon Štajgervald je vilu prodao, nakon samo dve godine od izgradnje, Ferenc Danijelu po kome je vila i dobila ime Danijelova vila, po kom je poznata i danas.

Drugi vlasnik vile je istu zadržao u svom vlasništvu 23 godine od 1896. do 1919. godine. Porodica Danijel prodaje vilu 1919. godine, i njen treći vlasnik postaje Marko Bakalič. Marko Bakalič nakon samo tri godine vilu prepušta zbog duga Prvoj srpskoj zemljoradničkoj banci iz Beograda.

Banka će je za svoje potrebe koristiti naredne dve godine i zatim je prodati Udruženju trgovaca i industrijalaca Bečkereka u čijem će vlasništvu biti četiri godine. Kao šesti vlasnik vile 1928. godine pojavljuje se Paja Pin, geometar iz Bečkereka. Pinovu porodicu 1943. godine iseljavaju Nemci i od tada do konfiskacije, 1959. godine vlasnici se nisu vraćali pod njen krov. Nakon Drugog svetskog rata korisnici su XIV udarnička slovenačka divizija i SUP. Posle konfiskacije, zavedene u službenim dokumentima pod datumom 12. oktobar 1959. godine, njeni korisnici postaće zdravstvene službe Higijenski zavod i Antituberkulozni zavod.

Pinova_vila_sajt.jpg
FOTO: Zavod za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin

Zbog različitih namena i potreba korisnika zgrada je više puta preuređivana, ali nijedna rekonstrukcija nije narušila njen spoljnji i unutrašnji izgled. Netragom su nestale stvari iz unutrašnjosti u godinama kada je zgrada bila bez namene. U lepe detalje spadaju i raskošna vrata dve spratne sobe, ukrašena ogledalima sa unutrašnje strane. U centralnom delu kuće nalazila se kaljeva peć zelene boje i iz tog hola, i ujedno središnje prostorije, ulazi se u ostale prostorije. Pored peći u holu smešteno je raskošno drveno stepenište, sa prvorazrednom galerijom čiji je drveni svod i danas očuvan.

Kuća obiluje zanimljivim rešenjima i za današnje pojmove, a raskošni prozori, čiji okviri se protežu od poda do tavanice još uvek odolevaju vremenu, iako su stakla odavno razbijena.

Vila Danijel se nalazi pod takozvanom prethodnom zaštitom, što znači da je zgrada zaštićena do daljnjeg, dok se ne odluči konačni status. Vila je davne 1968. godine bila stavljena u zaštitu države, ali se kasnije to takozvanom sistematizacijom i obradom sličnih objekata stavljena u kategoriju objekata sa prethodnom zaštitom. Prema poslednjoj kategorizaciji koja se desila 1991. godine vila nije kategorisana, ali po svojoj vrednosti ima veliki značaj.

Pročitajte i:
Najpopularniji vidikovci na svetu
Kako da ostvarite sve što želite u novoj godini?
Zašto smo neljubazniji u urbanim sredinama?