Devet namirnica za svaki dan!
Pixabay

Beli luk 

Beli luk ima antibakterijska, antigljivična i antivirusna svojstva. Većina njegovog potencijala u borbi protiv bolesti dolazi od njegovih sumpornih jedinjenja, koji deluju kao antioksidanti i pružaju mnoge kardiovaskularne prednosti. Ako jedete šest ili više čena belog luka u jednoj nedelji možete da smanjite rizik od raka debelog creva, stomačnog raka i raka prostate za 50 procenata, u odnosu na konzumiranje jednog čena ili manje za nedelju dana.

Koliko? Jedite najmanje jedan čen belog luka svakog dana.

Savet: Iseckajte i izgnječite beli luk, a zatim ga ostavite da odstoji deset minuta, da bi aktivirao svoja lekovita svojstva.


Maslinovo ulje

Iscedite maslinu i dobićete jednu od najzdravijih vrsta masnoće. Glavna prednost maslinovog ulja je to što smanjuje „loš” LDL holesterol, a povećava „dobar” HDL holesterol, zahvaljujući svojim mononezasićenim masnim kiselinama. Maslinovo ulje je puno antioksidanata zvanih fenoli, koji mogu da zaštite zidove arterija od naslaga holesterola.

Koliko? Konzumirajte najviše jednu kašiku (15 ml) maslinovog ulja svakog dana.

Savet: Koristite „devičansko“, „ekstra devičansko“ ili „hladno ceđeno“ ulje, koje se dobija isključivo ceđenjem. Rastvaranjem i zagrevanjem, koje se vrši u proizvodnji rafinisanih „light“ ili „extra light“ ulja, uništavaju se antioksidanti.


Borovnice

Borovnice sadrže više antioksidanata – onih magičnih molekula koji mogu da nam pomognu da sprečimo mnoge bolesti – nego 40 drugih poznatih vrsta voća i povrća koje su testirane.

Biljni pigmenti (antioksidanti) čine borovnice vojskom koja se bori protiv srčanih obolenja, raka, staračkog slepila i gubitka pamćenja. Oni su najbolji i u sprečavanju infekcija urinarnog trakta, zahvaljujući antioksidansu epikatehinu, koji sprečava da se bakterije zalepe za zidove mokraćne bešike.

Koliko? 125g borovnica jednako je jednoj porciji voća ili povrća na dan.

Savet: Pospite palačinke borovnicama u poslednjoj minuti pečenja – pečenjem i kuvanjem borovnica uništava se dragoceni vitamin C.

Pixabay
Pixabay

Brokoli

Brokoli je naš saveznik broj 1 u borbi protiv raka, zahvaljujući njegovim sumpornim jedinjenjima, kao što je sulforafan, čiji miris osetimo kad kuvamo brokoli. Ova jedinjenja daju signal našim genima da povećaju proizvodnju enzima koji detoksikuju jedinjenja koja mogu izazvati rak. Jedite više brokolija i moći ćete da umanjite za 50 procenata rizik od oboljenja kao što su rak dojke, pluća, debelog creva i stomačnog raka.

Koliko? 125 g skuvanog brokolija jednako je jednoj porciji voća i povrća.

Savet: Kuvajte brokoli na pari 3-4 minute, dok ne postane mekano i pomalo hrskavo, kako bi aktivirao više sulforafana.


Ovas

Ovas snižava holesterol i krvni pritisak zahvaljujući beta-glukanima, jednoj vrsti rastvorljivih vlakana. Ako dnevno konzumirate 250 g kuvanih ovsenih mekinja, 375 g kuvane ovsene kaše ili 3 kesice instant ovsene kaše to će vas snabdeti dovoljnom količinom beta-glukana za snižavanje visokog nivoa holesterola u krvi za oko 5 procenata i smanjenje rizika od srčanog udara za 10 procenata.

Koliko? Trudite se da svakoga dana pojedete 10 grama rastvorljivih vlakana. Kuvani ovas sadrži od 2 do 3 grama u jednoj porciji.

Savet: Kupujte onu vrstu ovsene kaše koju volite da jedete. Nije važno da li je ovas u zrnu ili instant kaša.


Laneno seme

Jednom kašikom mlevenog lanenog semena kojom ćete posuti žitarice lako ćete sebi obezbediti oko 2, 3 grama vlakana, što je više vlakana nego u samim žitaricama. Međutim, laneno seme je najviše cenjeno zbog grupe hemijskih jedinjenja, lingana. Oni deluju kao estrogen u telu, blokiraju receptore estrogena na ćelijama i doprinose smanjenju stope hormonski zavisnih tipova raka, kao što je rak dojke. Njihova protivupalna svojstva mogu da pomognu protiv obolenja kao što su akne ili astma.

Koliko? Koristite od 1 do 2 kašike (15 do 25 grama) lanenog semena u svojoj svakodnevnoj ishrani.

Savet: Neka laneno seme obavezno bude samleveno. U suprotnom, seme će izaći iz tela na isti način na koji je i ušlo (u celom obliku), pa nećemo iskoristiti njegova zdrava svojstva.


Cimet

Cimet je jedan od najmoćnijih začina. Najpoznatiji je po tome što može da poboljša kontrolu nad šećerom u krvi kod dijabetičara. Začin za pite od jabuka (koji sadrži cimet) može da spreči zgrušavanje krvi i ima antibakterijska i antiupalna svojstva. Pokazalo se da može da pobedi Ešerihiju koli, kao i druge vrste bakterija.

Koliko? Samo jedna četvrtina do jedne polovine kašičice cimeta (1 do 2 grama) na dan može da smanji trigliceride i ukupni nivo holesterola za 12 do 30 procenata.

Savet: Pospite malo cimeta na kafu da biste izvukli korist od ovog super začina.

Pixabay
Pixabay

Čaj

Čaj je jedan od najjačih izvora antioksidanata u prirodi (jači od bilo koje vrste voća ili povrća). Antioksidanti nam omogućavaju zaštitu od srčanih obolenja, šloga i raka. Oni nas čuvaju od srčanih obolenja tako što usporavaju razlaganje „lošeg” LDL holesterola, sprečavaju zgrušavanje krvi i poboljšavaju rad krvnih sudova. Ljudi koji piju 1 do 2 šolje čaja na dan smanjuju šanse da obole od suženja arterija za 46%.

Koliko? Svakog dana skuvajte od 2 do 5 šolja čaja.

Savet: Pijte čaj između obroka zbog toga što tanin može da spreči apsorpciju gvožđa iz hrane.


Pasulj

Pasulj je dobar za naše srce, najviše zbog svojih rastvorljivih vlakana koja upijaju holesterol, tako da telo može da ga se reši pre nego što se zalepi za zidove arterija. Istraživanja pokazuju da one vrste ishrane koje su bogate rastvorljivim vlaknima mogu da smanje ukupan holesterol za od 10 do 15 procenata. Nedavno sprovedeno istraživanje je navelo pasulj kao jednu od namirnica koje su najbogatije antioksidantima.

Koliko? 175 g pasulja jednako je jednoj porciji mesa ili biljnih alternativa.

Savet: Pasulj sadrži više proteina nego bilo koja druga biljna hrana, ali taj protein nije potpun. Jedite žitarice, kao što je pirinač, u bilo koje doba dana da biste „dopunili” taj protein.


Izvor: Best Health Mag