Kako je nastao i rastao robot?
Pixabay

Robot je elektro–mehanička jedinica koja pod kontrolom čoveka izvodi određene zadatke. Koristimo ih za izvođenje zadataka koji su opasni ili naporni.


Posmatrajući napretke u današnjoj tehnologiji, možda ne čudi činjenica da je prvi robot konstruisan između 400. i 350. godine pre nove ere. Tada je matematičar Arhipas konstruisao drvenu pticu koja se kretala uz pomoć vodene pare. Bio je ovo veoma bitan izum u to vreme, a ptica je uspela da preleti čak 200 metara.


Arhitasa su smatrali ocem mehanike i inženjerstva. Njegovo učenje imalo je veliki uticaj na Platona i Euklida. Njegov najveći  doprinos matematici je niz kvadratnih korena koji se rešavaju kao razlomci. Na osnovu Arhitasovih istraživanja Platon je ostvario svoju teoriju zvuka.

Prvi primeri automatizovanih uređaja poznati su još iz vremena drevnih civilizacija. Oni su, pre svega, služili kao zabava. Kroz razvoj industrijskog doba pojavila se i mogućnost praktične primene ovih izuma, kao što su automatizovane mašine koje su kontrolisane daljinski ili bežično.

Pixabay
Pixabay

Prve elektronske autoimune  robote kreirao je Vilijam Grej Volter u Bristolu u Engleskoj 1948. godine. Kasnih 1940-ih Džon Parson i Frank Stulen razvili su prototip CNC mašinskih alata. Prvi komercijalizovani digitalni programirani robot pojavio se 1954. godine. Izgradio ga je Džorž Devol, a zvao se Unimat. Ovog robota otkupila je kopmanija Dženeral motors 1961. godine. Koristili su ga za podizanje komada toplog metala sa mašina za mlazno livenje u Inland Fišer fabrici u Zapadno Trentonskoj sekciji Juinga u Nju Džerziju.

Zanimljivo je da je prvog humanoidnog automata dizajnirao Leonardo da Vinči 1495. godine. U Leonardovoj svesci sa skicama pronađene su skice mehaničkih ptica i insekata koje je dizajnirao pokušavajući da imitira prirodu. Do danas nije utvrđeno da li je Leonardo uspeo da dovrši svoj projekat ali je skorašnjom rekonstrukcijom utvrđeno da je robot po nacrtu završen i potpuno funkcionalan.

Kako je utvrđeno, robot kojeg je Leonardo skicirao bio je obučen u nemačko – italijanski oklop iz kraja XV veka. Mogao je da izvodi čovekolike pokrete, da ustane i sedne, podigne vizir, da nezavisno pomera ruke, glavu i vilicu. Za pokretanje ovog robota bio je potreban složeni system kablova i koturova. Projektovanje ovog robota bio je deo Leonardovog istraživanja o  „zakonima proporcije” koje su opisane u Vitruvijevom čoveku.

Pixabay.com
Pixabay.com

Nikola Tesla je 1898. godine u MediSon Skver Gardenu prezentovao svoj izum koji je nazvao „automaton”. Bio je to brod kojim se upravljalo na daljinu. Ovo je ujedno i prvi ovakav robot, sa sistemom daljinskog upravljanja. Detalji vezani za ovaj izum bili su sakriveni, jer se sam Tesla bojao da bi mogli biti ukradeni, poput nekih njegovih prethodnih izuma. 


Ovaj brod bio je opremljen uređajem koji može da kodira i dekodira radio signale na brodu i donosi odluke na osnovu njih – logičku kapiju. Ovo otkriće doprinelo je i kasnijem razvoju daljinski upravljanih vojnih oružja, robotskoj industriji, bežičnoj industriji i radio industriji.


Prema rezultatima istraživanja koje je sprovedeno 2006. godine od strane International Federation of Robotics, procenjeno je da je širom sveta u upotrebi skoro million industrijskih robota, od čega se čak polovina nalazi i koristi u Aziji.


IZVOR: Opusteno.rs