Sve što niste znali o španskom slovu „ñ“

FOTO: don Quijote

Slovo „ñ“ nije ušlo u rečnik Španske kraljevske akademije sve do 1803, ali poreklo ovog slova, autentično špansko, datira skoro 1000 godina unazad.

Da bismo saznali kako se pojavilo ovo čuveno slovo, treba se vratiti srednjem veku. U latinskom jeziku, ni slovo ni odgovarajući zvuk slova „ñ“ nisu postojali. Ali kako je latinski jezik evoluirao i kako su nastajali romanski jezici, kao što su španski, francuski i italijanski, pojavio se ovaj nazalni (vazduh izlazi kroz nos) i nepčani (pri izgovoru koren jezika se naslanja na nepce) zvuk koji identifikujemo kao „ñ“ /enje/.

Zbog njegovog odsustva u latinskom alfabetu, književnici su morali da izmišljaju načine reprodukcije ovog zvuka u tekstovima romanskih jezika. Tako su, od IX veka, prepisivači počeli da zapisuju zvuk slova „ñ“ na tri različita načina:
1) kao duplo n (nn): lat. canna, šp. caña
2) kao gn: lat. lignu, šp. leño
3) kao ni+vokal: lat. Hispania, šp. España

image.jpg
FOTO: Yancuic

Književnici koji su se opredelili za upotrebu duplog „n“ počeli su da skraćuju ovu formu, ostavljajući samo jedno slovo „n“ i postavljajući tildu na vrh (dobro poznati talasić na slovu „ñ“). „Ovo je bilo rešenje da se bolje iskoristi pergament i olakša težak posao monaških pisara. Zato je upotreba skraćenica bila veoma uobičajena u to vreme“, naglašava Hose Gomes Asensio. Monasi su bili praktično jedini koji su znali da čitaju i pišu u srednjem veku, tako da se najveći deo drevne kulture prenosio kroz rad ovih prepisivača.

Pobeda slova „ñ“

Raširena upotreba ova tri načina reprodukcije zvuka koji odgovara slovu „ñ“ stvorila je haotično stanje, gde su se u istom tekstu mogle naći sve tri varijante – ñ, gn i ni+vokal.

To je bilo tako do XIII veka i pravopisne reforme kralja Alfonsa X Učenog, koji je nastojao da uspostavi nove standarde španskog jezika i odlučio se za „ñ“ kao poželjnu opciju za reprodukciju ovog zvuka. Tokom XIV veka upotreba slova „ñ“ se raširila i Antonio de Nebriha ga uključuje u gramatiku iz 1492, prvu normativnu gramatiku španskog jezika.

Španski i galisijski su se odlučili za upotrebu slova „ñ“ (España), ali svaki romanski jezik usvojio je sopstveno grafičko rešenje za ovaj nepčani nazalni zvuk. Tako italijanski i francuski zadržavaju upotrebu „gn“ (Espagne, Spagna), portugalski „nh“ (Espanha), a katalonski „ny“ (Espanya).

Koji drugi jezici ga koriste?

Ni slovo „ñ“, ali ni zvuk nisu isključivo španski. Na Iberijskom poluostrvu ovo slovo postoji još i u galisijskom i asturijskom jeziku. Takođe, brojni indijanski jezici u Latinskoj Americi, kao što su kećua, ajmara, guarani i drugi, koriste ovo slovo.

3233296da72bca80efbe721c1823badc.jpg
FOTO: Twitter

Ali kako su došli do tog neobičnog slova u svojim abecedama? „Mnogi amerindijanski jezici nisu imali pismo u XVI veku, kada su Španci stigli na kontinent. Jezici koji su imali taj jak, nepčani i nazalni zvuk, uzeli su ,ñʻ iz španskog“, kaže Hulio Kalvo, profesor Univerziteta u Valensiji. U stvari, pisani sistemi autohtonih jezika su, u većini slučajeva, implementirani od strane španskih lingvista.

„Sa jedne strane može se reći da je ,ñʻ bilo pozajmica iz španskog jezika, a sa druge strane je bilo nametanje, budući da je postojalo naređenje da indijanski jezici treba da prate i usvajaju španski sistem pisanja, koje je bilo plod španske politike, a ne želja samih Indijanaca“, kaže Klaus Cimerman, profesor na Univerzitetu u Bremenu.

Ovo slovo se koristi na još nekim teritorijama koje su tokom istorije imale kontakt sa Špancima, kao što su Filipini, Kurasao, Guam i Ekvatorijalna Gvineja.

EU%20GIF.gif

Internet - neprijatelj slova „ñ“

Španski je jedan od najrasprostranjenijih jezika u svetu. Prema podcima Instituta Servantes za ovu godinu, u svetu ima skoro 472 miliona govornika kojima je španski maternji jezik, što ga pozicionira kao drugi maternji jezik sa najviše govornika, odmah posle kineskog.

Uprkos tome, slovo „ñ“ naišlo je na prepreke u digitalnom dobu. Godine 1991, tadašnja Evropska ekonomska zajednica predložila je komercijalizaciju tastatura bez slova „ñ“, što su političari i intelektualci španskog govornog područja, uključujući i Gabrijela Garsiju Markesa, odbili.

Zašto je odbačeno ovo legendarno slovo?

„Problem je u tome što je engleski dominantan jezik i nema ni to slovo ni taj glas, a sve što nema engleski izgleda čudno u svetu“, kaže profesor Kalvo.

Iako je 1993. godine španska vlada uspela da spase ovo slovo pozivajući se na ugovor iz Mastrihta, jedan od osnivačkih ugovora Evropske unije koji podržava kulturne karakteristike, još uvek ne možemo da koristimo imejl adrese koje sadrže „ñ“.

Nije isto Mariño (špansko prezime) i marino (šp. mornar), zar ne?


IZVOR: BBC