U ovoj kancelariji je nemoguće raditi

FOTO: Flickr

Šezdesete godine prošlog veka označile su revoluciju i za kancelarije: zidovi su srušeni da bi pojedinačne kancelarije ustupile mesto otvorenim prostorijama sa zajedničkim stolovima. Takva organizacija nazvana je Open Plan i označila je početak zajedničkog rada. Ova promena je, takođe, donela ekonomsku korist firmama koje su sa ranije izdvajanih 15 m2 po radniku prešle na pet. Više im nije bila potrebna tolika površina da smeste svoje zaposlene. U današnje vreme, međutim, kritika je poprilično oštra: nedostatak koncentracije i privatnosti utiče na dobrobit radnika i smanjuje produktivnost.

Razmere debate su tolike da je 2014. godine Harvard Business Review od svojih dvanaest naslovnica četiri posvetio ovom problemu, među kojima ona iz oktobra najavljuje članak Why we hate our offices (Zašto mrzimo naše kancelarije). Radni prostor je veoma važan, a novi zahtevi koje poslodavci teže da ispune su, u suštini, privatnost i fleksibilnost za zaposlene.

Ovo potvrđuje Primo Orpilja, koosnivač arhitektonske firme „O+A” (O+A) i glavni i odgovorni za dizajn kancelarija giganata iz Silikonske Doline kao što su „Fejsbuk” (Facebook), „Majkrosoft” (Microsoft) ili „AOL” (AOL), pionira u transformaciji radnih prostora. „Najbolja stvar je rezultat, kada radnici shvate kako im se poboljšava dan u humanizovanoj sredini, sa novim prostorima koje su ranije nalazili samo posle radnog vremena. Spoj tehnologije i prijateljskog okruženja je ono što nas privlači kod ovih kompanija“.

Američka arhitektonska kompanija „Gensler” (Gensler), odgovorna za izgradnju Šangajskog tornja, drugog najvišeg tornja na svetu posle Burdž Kalifa u Dubaiju, 2012. godine sprovela je anketu među 90 hiljada radnika iz 155 preduzeća kako bi utvrdila kako radni prostor utiče na njihovu svakodnevnu aktivnost. Zaključak je bio neočekivan: odlučujući faktor za povećanje njihove efikasnosti nije bio timski rad, već individualna koncentracija koju su ometala stalna prekidanja kolega, vizuelne distrakcije otvorenih kancelarija i koriščenje pametnih telefona, tableta, Tvitera (Twitter) i Fejsbuka.

-preduzetnistvo.gif

Rezultat je bio duži radni dan i frustrirani radnici nevoljni da se socijalizuju, uče i budu produktivni. Raspoloženje koje se, prema izveštaju, lako širi domino efektom. Rešenje, sugeriše Gensler, su hibridne kancelarije koje, osim što zadržavaju zajedničke prostorije, raspolažu novim salama namenjenim različitim aktivnostima: internim i eksternim sastancima, telefonskim razgovorima, čitanju, razmeni ideja ili odmoru.

„Društvo je stvorilo nove poslovne modele koji više ne zahtevaju radno vreme od devet do pet. Efikasnost radnika više se ne meri brojem sati provedenih u kancelariji“, ističe Fransisko Vaskes, osnivač „3g ofisa” (3g office), konsalting kompanije specijalizovane za dizajn korporativnih prostora. Zaposleni više nemaju fiksno dodeljeno mesto, dođu i sednu gde ima mesta, a kada im je potrebno da se isključe iz bučne kancelarije, imaju na raspolaganju opremljene sobe. „To je promena kulture i objekti moraju da se prilagode novoj dinamici rada“, naglašava Vaskes.

Sa industrijskom revolucijom radnik je postao vezan za mašinu, koja je kasnije zamenjena računarom. Danas je ta mašina mobilni telefon, a mnogi zaposleni ne posvećuju isto toliko pažnje svojim kancelarijama. Dokaz za to je istraživanje koje je ,,3g ofis” sproveo na uzorku od 130 preduzeća u finansijskom, farmaceutskom, energetskom i telekomunikacionom sektoru, na osnovu kojeg je zaključeno da je 50% mesta u kancelarijama stalno prazno. „Nisu kompanije smanjile broj zaposlenih, već zaposleni više vremena provode zajedno, rade od kuće ili iz kafića nakon sastanka sa klijentom“, ističe direktor konsaltinga, sa predstavništvom u deset zemalja.

1-new-relic-office-design.jpg

FOTO: SoYouKnowBetter

Kompanija zainteresovana za transformaciju svog radnog okruženja moraće da plati „3g ofisu” između 300 i 400 evra po kvadratnom metru, što uključuje analizu potreba zaposlenih i dizajn novog sedišta kompanije, što je iznos koji se za godinu dana isplati. „Budući da je 50% površina neiskorišćeno, naši planovi reorganizacije pretpostavljaju prosečnu uštedu od 30% na operativne troškove“, objašnjava Fransisko Vaskes.

Među inovacijama koje je ova kompanija napravila je i sedište „Majkrosofta” u Madridu, na površini od 9.000 m2 od kojih je 3 hiljade namenjeno za izgradnju novih prostorija za različite upotrebe. „Ovu vrstu distribucije zahtevaju nove generacije, čovek je taj koji je stalno u pokretu i onaj koji dizajnira svoj način rada“, kaže Velaskes. Generacije koje sada imaju između 18 i 33 godine predstavljaju grupu ljudi za koju predviđaju da će 2025. godine predstavljati 75% radne snage u svetu. Ove generacije radije menjaju posao zbog prestiža i inovativnosti nego zbog plate, ne vole kancelarije i više vole da rade na pametnim telefonima, ajpedima i kompjuterima.

Dugi niz godina postojala je korelacija između radnih obrazaca i projektovanja objekata. Danas se dinamika rada brzo menja i prostorije nisu spremne da se prilagode ovim promenama, nisu fleksibilne, tvrdi izveštaj Living Workplace međunarodne konsultantske firme dizajnera i inženjera „Arup” (Arup) iz 2011. godine.

„Tako jednostavna promena kao što je ubacivanje malih prostorija sličnih tradicionalnim telefonskim govornicama, zvučno izolovanih, predstavlja veliku promenu u otvorenoj kancelariji“, kaže direktor mastera dizajna IE Univerziteta Gusman de Jarsa. Činjenica da zaposleni treba da se međusobno socijalizuju takođe je od ključnog značaja, a mnogo više od „minijaturnih“ sala sa automatima, visokim stolovima i stolicama koje ne pozivaju na odmor, sofa omogućava da se opuste u određeno doba dana, na miru pročitaju izveštaj ili dremnu. Ovo je koncept nove kancelarije.

IZVOR: El Pais