Koko Šanel i književnost...

Foto: FORBES

„Knjige su bile moji najbolji prijateljI", priznala je jednom prilikom Koko Šanel svom prijatelju Polu Morandu. Njena obimna biblioteka potvrdila je da je ona bila strastveni čitalac i da su knjige imale veliku ulogu u formiranju njene ličnosti i estetskog ukusa.

Od 17. septembra ove godine do 8. januara 2017. Međunarodna galerija moderne umetnosti u Veneciji Ka Pezaro (Ca’Pesaro International Gallery of Modern Art) biće domaćin izložbe pod nazivom Žena koja čita, posvećene predstavljanju novih aspekata u neiscrpnoj biografiji Koko Šanel. U ovom sedmom nastavku projekta „Culture Chanel“, koji je osmislio iskusni kustos Žan-Luj From, razotkriva se ličnost poznate dizajnerke sa jedne potpuno nove tačke gledišta, odnosno kroz njenu vezu sa knjigama i književnošću.

-profesionalno_odevanje.gif

Sofokle, Šekspir, Bodler, Rilke, Prust, Klodel, Apoliner, Servantes i Malarme su samo neki od autora koji su zauzimali mesto u njenoj biblioteci u broju 31, u ulici Kambon u Parizu i koji su zalužni za njenu ljubav prema klasicima. Njihova dela su joj omogućila da putuje kroz vreme i uspostavi dijalog kroz različite epohe.

„Naš svakodnevni život malo govori; život koji sanjamo jeste to postojanje koje je važno jer će se nastaviti posle smrti“, navodi se u poruci koju je rukom ispisala Gabrijel Šanel (Somir, 1883 – Pariz, 1971), a kojom se otvara izložba. Po prvi put se na izložbi nalaze lični predmeti poznate dizajnerke: pored nakita i parfema tu su i knjige, posvete, fotografije i umetnička dela koji svi zajedno čine 350 eksponata i pomažu da se prikaže čitalački portret Koko Šanel.

PAR33356.jpg
Foto: TodaysPictures

Poezija i njen odnos sa piscima toga vremena bili su osnovni princip koji je uticao na njeno stvaranje direktne veze između sveta književnosti i sveta mode. Prijateljstva koja je uspostavila sa Žanom Koktoom, Maksom Džejkobom i Pjerom Reverdijem poslužila su joj kao inspiracija. Prijateljstvo sa Koktoom bilo je značajno i dobro ilustruje sinergiju stvorenu između ova dva sveta.

Šanel je dizajnirala kostime za mnoge pozorišne komade u kojima je učestvovao ovaj pesnik i umetnik. Među njima je i balet Plavi voz, na kome je sarađivao i sa Pikasom. S druge strane, Kokto je napravio skice nekih od Šanelinih kreacija za strane čapise.

Izložba istražuje dubinu veza između poznate dizajnerke sa likovima koji su joj na neki način pomogli da oblikuje tu večnu viziju lepote i mode koju je stvorila, a koja ima uticaja i danas. Kroz prijateljstvo sa Misjom Sert ušla je na vrata umetničkog sveta toga vremena, a povezala se čak i sa dadaističkim pokretom u Parizu. Izložba uspostavlja zanimljivu analogiju između dadaizma i revolucionarne estetike njenog prvog parfema, №5, predsavljenog 1921.

chanel_6.jpg
Foto: PGM

Romansa između poznate dizajnerke i Engleza Boja Kapela zaslužuje posebnu pažnju. Pošto je, kao i ona, bilo zaljubljenik u književsnot, nije mario da svoja interesovanja podeli sa njom. Na izložbi se prvi put pojavljuje sveska u koju je Kapel unosio citate i utiske o delima koja je čitao. Veza koja je trajala 12 godina poslužila je kao inspiracija za knjigu Pola Moranda „Luis i Irene“.

Nakon njegove tragične smrti u nesreći 1919, Gabrijel Šanel sačuvala je njegove knjige kao autentično blago. Čitanje tih knjiga bio je način da ga se seti i oseti ga blizu sebe. U tom periodu su je Misja i Hose Marija Sert poveli na putovanje u Veneciju po prvi put, i bili svedoci ljubavi na prvi pogled koja se rodila između dizajnerke i italijanskog grada u kome će se održati izložba.

Posle Moskve 2007, Šangaja 2011, Kantona i Pariza 2013, Seula 2014, Žan-Luj From i izložba „Culture Chanel“ stigli su u Veneciju. Zaluđena lepotom njene arhitekture, Koko Šanel je prenela u svoj pariski stan estetiku raskoši i baroka koja je našla odraz i u njenom nakitu, a kasnije i u nekim njenim haljinama sa vezom od zlatnih niti. Izložba je upotpunjena selekcijom dela Karla Lagerfelda, sadašnjeg dizajnera francuske firme, koja, kao i knjige, govori o legatu koji je Šanel ostvila: čistoća linija, njena naklonost prema klasicizmu, privrženost za barok i njena ljubav prema Rusiji i Veneciji.


Izvor: ElPais