Tweet
Često zaboravljamo koliko je umetnost usko povezana sa ženom. Sama činjenica da je imenica „umetnost“ ženskog roda, ovu temu uvodi u priču.

Autor: Milica Savić

Feministička umetnost je nastala 60-ih godina prošlog veka u SAD-u, a predstavlja svu umetnost koja se bavi problemima žena koji su u vezi sa identitetom i iskustvom. Radovi ovih žena koncentrisali su se, najčešće, na seksualnu vladavinu muškaraca, temu kojom se, između ostalog bavio feminizam. Vrhunac feminističke umetnosti bio je 70-ih godina, a ona se razvijala, uglavnom u SAD-u i šire po Evropi. Poznate feminističke umetnice su: Mirjam Šapiro, Karola Šneman, Džudi Čikago i druge.

Umetnost i rod su višestruko povezani, što je vremenom postajalo sve vidljivije. Koliko se u savremenoj umetnosti dalo značaja rodnoj perspektivi, toliko se pokrenulo pitanje o umetničkoj prošlosti, istorijskoj ulozi žena u umetnosti, položaju umetnica i rodnom senzibilitetu umetničkih institucija.

U vreme Prvog talasa feminizma, pojava umetnica u bilo kojem delu umetnosti smatralo se drskim, a sav njihov rad bio je marginalizovan, zapostavljen, pogrešno tumačen i autorizovan. S obzirom na to da je obrazovanje za ženu bilo teško dostupno, ili nedostupno, ona je i u umetnosti ostala uskraćena za onaj edukativni deo neophodan u ovoj oblasti. Tako su se žene okretale svom domu, oslikavanju enterijera, eksterijera, portretima, mrtvoj prirodi, pa i žanr motivima. Sve to je vremenom postalo “žensko”.

Na početku 20. veka, zahvaljujući borbi prvih feministkinja, ženama je omogućena edukacija na umetničkim akademijama i učestvovanje na konkursima, internacionalnim izložbama, takmičenjima i sajmovima umetnosti. Prva izložba na kojoj su predstavljeni crteži isključivo umetnica, održana je u Amsterdamu 1884. godine. Moralo je proći više od dve decenije da bi se sledeća izložba održala u Parizu (1908).

Kada se sve uzme u obzir, malo umetnica su bile profesorke u toj oblasti i članice akademije nauka, dela su im retko otkupljivana, nagrađivana ili bila predmet stručnih tekstova i likovnih kritika. Umetnice su i dalje predstavljale pravu retkost, slabo priznatu od strane svojih kolega, teoretičara, kritičara, umetničkih institucija, pa čak i ženskog pokreta. Lepota jeste u oku posmatrača, ali ova vrsta lepote se još uvek nije mogla oslikati u tuđim zenicama.

Feministički pokret i umetnost spojili su se tek 60-ih godina prošlog veka. Ovo im je omogućilo da se bave usko vezanim pitanjima, kao što su položaj umetnica u politici i kulturi, na primer. Usmerenost ka edukaciji i specijalizaciji žena učinila je da feministički pokret prihvati umetnost kao bitnu za istraživanje i kritiku, počevši od Drugog talasa feminizma, a masovnije od 80-tih godina 20. veka.

Malo bliže nama, 90-ih godina, centralni problem za definisanje umetničke prakse postaju pitanja rodnog identiteta, marginalnih grupa, homoseksualnih manjina, lezbejki, ekološkinja, rasnih i nacionalnih manjina i drugo.

Izložba “Umetnost je ženskog roda”

Povodom desetog rođendana časopisa “Blic žena”, biće održana izložba na kojoj će se predstaviti 37 umetnica i umetničko-zanatsko udruženje “Etno mreža”. Na izložbi će se predstaviti umetnice različitog senzibiliteta i autorskog rukopisa. Biće dostupni radovi slikarki, dizajnerki, dizajnerki tekstila, modnih kreatorki, vajarki, keramičarki, kao i dela kaligrafkinja i ilustratorki.

Izložba će biti u utorak 18. novembra, sa početkom u 18.00 u Domu omladine, a predstavlja presek autorskog stvaralaštva naših umetnica kroz poslednjih 10 godina koliko je “Blic žena” pisala o njima, prenosi B92.

Milica je devojčurak, a voli da peva, piše, čita i ne zaboravlja da se smeje.

***
Ovaj tekst nastao je našom željom da stvorimo alternativni veb prostor za mlade gde mogu da pišu o svim onim temama koje smatraju važnim, iskreno i bez ograničenja! Ukoliko želiš da i ti budeš član našeg mladog tima i doprineseš razvoju naših ambicija, tvoje ideje su nam dobrodošle! Nije potrebno iskustvo, već samo želja i ideje! CV i jedan tekst sa validnog mejla pošaljite na [email protected] CC [email protected], sa naznakom "Prijava / o ženama". Prijem novih dopisnika vrši se najkasnije svakog prvog dana u mesecu. Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih novinara vršimo do svakog prvog dana u mesecu.

Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari

VESTI