Tweet
Ovo pitanje istražili su Karli Kontra, Danijel Lajons, Suzan Fišer i Sajan Bejlok u svom članku iz juna 2015. u izdanju časopisa „Nauka o psihologiji“ ("Psychological Science"). Istražili su što su studenti naučili o fizici na temelju promatranja ili iskustva nekog fenomena.

FOTO: 24 sata

Prevela: Lorea Ajanić

Stvarna iskustva vam pomažu da bolje upoznate svijet.

Posjetite neku tipičnu učionicu i izgledat će vam poput predstave. Nastavnik je ispred. S tog mjesta priča i pokazuje stvari. Za razliku od predstave u teatru, publika (učenici) s vremena na vrijeme dobiju priliku da nešto kažu. Ali, veći dio posla kojeg učenici obave, obave sa svojih mjesta.

Ovaj pristup obrazovanju polazi od pretpostavke da su koncepti poput podataka pohranjeni u kompjuteru. Nekako morate unijeti simbole u mašinu. Najčešće, jezik je način unošenja informacija u glave učenika. Oni koriste riječi i matematičke simbole kako bi usvojili nove koncepte.

Naravno, ne može se svaki tip učenja tretirati na ovakav način. Od svih koji treniraju neki sport ili uče da sviraju neki muzički instrument očekuje se da se fizički angažiraju u tom sportu ili s tim instrumentom. Počnete li da svirate saksofon, morate zapravo uzeti instrument u ruke i koristiti ga. Slično, tko želi da nauči kako da izvede slobodno bacanje u košarci, morat će provesti neko vrijeme na liniji za slobodno bacanje i izvoditi šuteve.

Da li se aktivnosti poput sportova i muzike doista toliko razlikuju od konceptualnog znanja? Da li je moguće da fizičko iskustvo zapravo povećava ono što ljudi uče o konceptima?

Učesnici su učili o momentu impulsa. Vjerojatno ste upoznati s momentom impulsa iz gledanja Topspina. Ako uzmete žiroskop, stavite ga na ivicu i pustite, on će pasti. Ali, zavrtite ga i tada će stajati neko vrijeme, dok se stepen vrtnje ne smanji. Moment impulsa daje silu koja žiroskop drži uspravno. Moment impulsa točkova također je sila koja biciklo drži uspravno kad se kreće.

U jednoj studiji učesnici su radili zajedno u parovima. Nakon prethodnog testiranja o momentu impulsa jedna je osoba držala osovinu s dva točka na njoj. Zavrtjeli su točkove i pokušali da pomaknu osovinu držeći laser na kraju osovine uperen na komad trake na zidu. Laser je omogućio da i osoba koja drži osovinu i drugi učesnik vide kako sila točkova koji se vrte djeluje na sposobnost pokretanja osovine. U svakom paru samo je jednoj osobi bilo dozvoljeno da dira osovinu. Druga je samo promatrala.

U nekim pokušajima pokretanja osovine točkovi su bili okretani u istom pravcu. U ovom slučaju, sila dvaju točkova se zbraja. U drugim pokušajima točkovi su bili okretani u suprotnim pravcima. U ovom slučaju, sila dvaju točkova se poništava.

Nakon ovog iskustva interakcije s točkovima (ili promatranja istih) učesnici su pristupili drugom testu o momentu impulsa.

Jedino grupa koja je bila u dodiru s osovinom pokazala je napredak na ponovljenom testiranju. Pogotovo, grupa u kojoj su se točkovi okretali u suprotnim pravcima tako da se pokretanje točkova poništilo, bila je bolja u rješavanju problema. Grupa koja je samo promatrala pokretanje osovine nije napredovala od prvog do ponovljenog testiranja. Ova zapažanja ponovljena su i u istraživanju u učionici i zabilježeni su slični rezultati.

Druga verzija ove studije učinila je isto, s tim da su učesnici rješavali test o momentu impulsa za vrijeme dok im je rađena magnetna rezonanca. Magnetnom rezonancom mjeri se protok krvi u mozgu dok ljudi obavljaju određene zadatke. Više krvi prolazi onim dijelovima mozga koji su posebno aktivni pri obavljanju određenog zadatka.

Da ponovimo, u ovoj studiji učesnici koji su bili u dodiru s osovinom bolje su riješili ponovljeni test od onih koji su samo promatrali. Magnetna rezonanca je otkrila više moždane aktivnosti kod učesnika koji bili u dodiru s pokretanjem osovine u dijelovima mozga povezanim s pokretima, nego kod učesnika koji su samo promatrali osovinu. Statističke analize su pokazale da ova razlika u moždanoj aktivnosti može doprinijeti razlici u rezultatima testa.

Što ljudi uče na temelju fizičkog iskustva?

FOTO: Kupi Me

Mnoga istraživanja u posljednjih trideset godina proučavala su što ljudi znaju o svijetu oko sebe. Ovaj rad predlaže tezu da ljudi imaju kvalitativno shvaćanje načina na koji svijet funkcionira. Na primjer, ljudi shvaćaju da predmeti padaju zbog gravitacije, ali baš i ne razumiju način na koji predmeti povećavaju svoju brzinu pri padu.

U slučaju momenta impulsa, postoji kvalitativna razlika između onoga što se događa kad imamo osovinu s dva točka koji se okreću u istom pravcu i osovinu s dva točka koji se okreću u suprotnim pravcima. U prvom slučaju sile se dodaju, u drugom se međusobno poništavaju.

Kada ljudi na svojoj koži iskuse držanje osovine osjećaju razliku između dodavanja i poništavanja sila. I brzo nauče tu razliku. Ali još ne raspolažu kvantitativnim shvaćanjem načina na koji brzina kotača i njegova masa djeluju na količinu sile. To zahtijeva učenje formula za momenat impulsa.

Znači, stvarna fizička iskustva mogu nas mnogo naučiti o svijetu oko nas. Ta iskustva trebala bi da budu uobičajeni dio rada u učionici (i učenja općenito). U isto vrijeme važno je razumjeti što ljudi mogu a što ne mogu naučiti iz ovih fizičkih iskustava. Na ovaj način, stvarna iskustva mogu da se kombiniraju s konceptualnim vježbama kako bi se dovelo do maksimuma ono što ljudi uče o novim područjima proučavanja.


IZVOR: Psychology Today

Lorea vidi prevođenje kao upoznavanje nepoznatog, prihvatanje drugačijeg i kao otvaranje komunikacije s ljudima, što nas uvek vodi u samo jednom pravcu - napred!

***

Pročitajte i:

Lepota - znak zdravlja ili bogatstva?
Bezbednost na internetu: Šta treba znati?
Ovo su stvari koje pametni ljudi ne rade

***

Ovaj tekst nastao je našom željom da mladi koji žele da se oprobaju u prevođenju tekstova to iskustvo steknu i unaprede kod nas. Ukoliko želiš da budeš prevodilac u našem mladom timu CV uz jedan prevedeni tekst, sa izvornim, pošalji na [email protected] sa naznakom Prijava/Prevodilac. Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih članova vršimo do svakog prvog dana u mesecu.


Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari

VESTI