
Autor: Ksenija Komljenović
FOTO: FreeDigitalPhotos.net
Džejmi Foks svira klavir i peva. Vudi Alen putuje po svetu sa svojim Nju Orlins džez bendom. Kevin Bejkon svira gitaru i peva. Huan MekGregor svira hornu. Džared Leto, pored uspešne glumačke karijere, peva u bendu 30 Seconds From Mars. Kondoliza Rajs, bivša državna sekretarka SAD-a, svira klavir i nastupala je sa Aretom Frenklin. Džejms Vulfenson, bivši predsednik Svetske banke, svira violončelo (i nastupao je u Karnegi holu).
Akademski i profesionalni uspeh često se povezuje sa muzičkom aktivnošću i obrazovanjem. Postoji pregršt istraživanja na temu korelacije između koeficijenta inteligencije i bavljenja muzikom. Doktor Šelenberg, iz Univerziteta u Torontu, sproveo je jednogodišnje istraživanje na 144 učenika prvog razreda osnovne škole. Jedna grupa učenika je pored regularnih školskih obaveza pohađala časove klavira ili pevanja, druga glume, dok trećoj nisu dodeljene vannastavne aktivnosti.
Rezultati istraživanja, koje je testiralo koeficijent inteligencije na početku i kraju školske godine, pokazali su da su sva deca imala porast u izraženom koeficijentu (u proseku od 4 poena), dok su deca koja su se bavila muzikom imala porast od 7 poena, a deca koja su se bavila glumom imala izraženije socijalne sposobnosti.
Lari Pejdž, jedan od osnivača Gugla, izjavio je da je muzika imala veliki udeo u stvaranju njegove vizije za kompaniju. Pejdž, koji svira saksofon i udaraljke, smatra da ga je muzičko obrazovanje osvestilo u pogledu shvatanja i ostvarivanja brzine rada Gugla. Pejdž je preneo bitnost reakcije muzičara tokom nastupa u realnom vremenu na ideju o tome kako bi Gugl efikasno radio: „Ako razmišljate sa muzičke tačke gledišta, ako ste perkusionista i udarite nešto, zvuk će se dogoditi za delić sekunde”.
Kao posledicu Pejdžove misli i rada na efikasnosti, korisnici dobijaju podatke koliko je vremena pretraživaču bilo potrebno da sakupi informacije za traženi termin; na primer, pretraživanjem termina „muzika” me je Gugl obavestio da je pronašao oko 45.900.000 rezultata (0,22 sekunde/i).
Šta je to što je krucijalno za uspeh čemu nas bavljenje muzikom uči?
Budući da se bavim muzikom, često vodim razgovore sa ljudima na temu iste. Interesantan je način na koji oni koji sebe NE nazivaju profesionalnim muzičarima objašnjavaju uticaj muzike na sopstveni život (kategorizacija se ne vrši prema „objektivnom” nivou sviranja instrumenta, već prema tome kako se sagovornik izjašnjava, najčešće imajući profesiju u nekim drugim vodama).
Nalazim da je čin prenošenja veština stečenih bavljenjem umetnošću u druge aspekte života veoma bitan za razvitak jedne osobe, a zatim i njenog poslovnog plana. Najčešće citirane stečene veštine za uspeh su sledeće:
• Razvitak kreativnosti – Pol Alen, jedan od osnivača Majkrosofta, izjavio je da muzika dozvoljava da „vidimo izvan onoga što trenutno postoji i da se izrazimo na novi način”. Umetnost je takva da omogućava stvaranje i svedočenje transformacije ideje u delo. Često navođena veština kojoj zahvaljuju je improvizacija; ona oslobađa straha od neplaniranja svakog detalja i osposobljava mentalitet koji prihvata situaciju pred sobom i radi sa njom.
• Povezivanje sa drugima – Muzika, kao univerzalni jezik, dopušta nam da komuniciramo sa kulturama koje nas okružuju - kako svojom, tako i tuđom. Ona nas uči kako da interpretiramo društvo, bilo da posmatramo pleme u Africi ili državu u Zapadnoj Evropi; uči nas da bolje razumemo društvene vrednosti i svakodnevni život. Uči nas empatiji, daje nam način da živimo priču tuđeg života, približava nas drugima i omogućava da proširimo svoju perspektivu.
Takođe, muzika igra bitnu ulogu u poslovima koji zahtevaju izgrađivanje tima (termin, takođe, poznat kao team building). Često sam slušala o sviranju udaraljki u te svrhe i kako čin timskog sviranja nečeg jednostavnog dovodi do boljih rezultata u kancelariji. Sviranjem u ansamblu se učimo komunikaciji i saradnji drugačijoj od one koju možemo ostvariti verbalnim putem.
FOTO: Kapital magazin
• Vežbanje samokontrole – Bilo da se radi o mentalnom fokusu dok se nalazimo u studiju ili vežbaonici, ili, pak, o organizovanju sopstvenog rasporeda, umetnost nam daje mogućnost da vežbamo svoju posvećenost. Rečima nepoznatog autora/ke: „Disciplina je razlika između onoga što želimo sada i onoga što želimo najviše”.
• Veštinja posmatranja – Termin „posmatranje” odnosi se na primanje informacija i upijanje putem raspoloživih čula. Oni koji se bave umetnošću razvijaju fino podešene perceptivne instrumente za spoljašnji i unutrašnji svet. Često imaju naviku da idu na koncerte, izložbe ili predstave više puta nedeljno. Oni konstantno odvajaju vreme da budu posmatrači sveta oko sebe. Ovakvim delanjem razvija se otvorenost uma, kao i radoznalost usmerena ka novim, prethodno neviđenim idejama.
Ako bavljenje umetnošću okarakterišemo kao posvećenost razvitku ideje, onda verujem da se gorenavedene veštine mogu primeniti i na slučajeve u kojima se ljudi bave naukama, sportom i drugim umetnostima.
Šta je vas umetnost naučila?
Ksenija Komljenović
Pročitajte i:
Kako da mala preduzeća iskoriste video marketing?
Šta poslodavci, zaista, vide u vama?
U čemu je tajna dobrog pisanja?
***
Ovaj tekst nastao je našom željom da stvorimo alternativni veb prostor za mlade gde mogu da pišu o onim temama koje smatraju važnim, iskreno i bez ograničenja! Ukoliko želiš da i ti budeš član našeg mladog tima tvoje ideje su dobrodošle! CV i jedan tekst pošalji na [email protected] uz Cc na [email protected], sa naznakom "Prijava / novinar". Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih novinara vršimo do svakog prvog dana u mesecu.
Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE
