Tweet
U društvu u kojem se deca od samog početka zasipaju pohvalama i nagradama, bilo da su uspeli u nečemu ili ne, značenje postignuća se izvrnulo. Ne učimo ih trudu koji je potreban da bi se nešto postiglo. Ne negujemo snage karaktera koje su potrebne da bi uspeli u svim sferama života, a ne samo u obrazovanju.

Autor: Tanja Marić

FOTO: Google

Karakter je važan zbog načina na koji se suočavamo sa situacijama koje nam se dešavaju. On pokazuje da li lako odustajemo u izazovnim situacijama, ili se hvatamo u koštac sa njima. Karakter definiše ono što smo, ali i kako pristupamo životu.

Zbog ovog razloga bi škole i učitelji trebalo da promovišu podučavanje karaktera, ne samo da bi stvorili pozitivnu atmosferu u učionici, već i da bi napravili "mentalni sklop koji se razvija" od svojih učenika.

Snage karaktera kao što su radoznalost, socijalna inteligencija, samokontrola, polet, optimizam, hrabrost, kao i veliki broj drugih, trebalo bi prepoznati, istražiti i negovati da bi se stvorilo okruženje gde deca uče da izazovu sebe, ali i da daju šansu izazovnoj situaciji.

Postoji snažna veza između emotivnog stanja uma i akademskog, što će reći da se kognitivne veštine, kao što su učenje jezika, matematičkih formula i tako dalje, dopunjuju našim nekognitivnim veštinama, to jest našim karakternim snagama.

Na primer, optimistično dete koje može da istraje i ima malu količinu samokontrole, pre će biti sposobno da reši matematički izazov u odnosu na dete koje nije prepoznalo te karakterne snage (nekognitivne veštine) u sebi. Važno je da shvatimo da su karakterne snage deo nas i onoga što smo, te ih možemo pronaći, otkriti, izvućiiI negovati unutar sebe.

Za učitelje ostaje izazov kreiranje delotvornog načina na koji će negovati prave karakterne snage u školama. Prema Dr Martinu Seligmanu, postoji 7 važnih karakternih snaga koje utiču na učenje. To su: Nada (Optimizam), Radoznalost, Polet, Zahvalnost, Socijalna inteligencija, Hrabrost i Samokontrola. (Definicije ovih, a i drugih karakternih snaga mogu se naći na VIA Institutu na stranici Karaktera )

Važno je naglasiti da su ovo snage, a ne karakterne osobine, jer bi osobina ukazivala na to da ove veštine ne mogu da se neguju niti nauče. Dalje, Seligman naglašava da je neophodno da okolina bude pozitivna, da uključuje učenike, sklapa dobre veze, ima smisao i značenje, pruža osećaj nekog postignuća, da bi učenici napredovali u takvoj sredini. Dakle, stvaranje programa koji neguje snage potrebne za pozitivan uticaj na decu, mora da ima pozitivan i značajan pristup.

Pozitivan i značajan pristup će pomoći učenicima sa "fiksnim načinom razmišljanja" da dobiju "mentalni sklop koji se razvija". Na primer, učenik A uči deljenje, ali je došao do tačke gde smatra da nije dovoljno "inteligentan" da razume kako da dođe do odgovora, pa odustaje, dok učenik B ima slične probleme, ali se odlučuje da potraži pomoć.

Učenik A pokazuje fiksni način razmišljanja, dok je učenik B pokazao mogućnost postojanja "mentalnog sklopa koji se razvija". Pitanje koje ovde postavljamo je "Kako dovesti učenika A do istog načina razmišljanja i pozitivnog razmišljanja koje ima učenik B"? Da bi se stvorio "ja to mogu" pristup kod učenika, jasno je da je neophodna praktičnija metoda koja se češće koristi.


FOTO: Zelena učionica

Prvi korak u menjanju načina razmišljanja je pričanje sa decom na način koji će oni razumeti. Inteligencija je kvantitativna, i kao takva može se povećavati ako se ulaže napor. Podučavanje dece imenima karakternih snaga i šta one zapravo znače je savršen početak. Pretvaranje toga u misaonu vežbu, gde učitelj priča o ličnim iskustvima, sjajan je način da se izazove interesovanje kod studenata.

Prebacivanje na njih i omogućavanje da razmisle o svojim sopstvenim iskustvima daje im samopouzdanje da podele svoja saznanja i dozvoljava praksu korišćenja primerenog jezika ponašanja. Na primer: "Pokazao sam "zahvalnost" kada mi je ‘A’ pomogao da nađem drugu reč za ‘rekao je’ za moju priču".

Drugi korak je konstruktivno reagovanje na pokazivanje dobrog karakternog ponašanja. Pohvalom truda i korišćenjem pozitivnog verbalnog jezika ("Svidelo mi se kako si istrajao i potražio pomoć kad je postalo teško"), kao i pozitivnog neverbalnog ponašanja (smejanje, bacanje koske, tapšanje po leđima, i slično), učitelj može ponovo sprovesti karakterni jezik ponašanja iz prvog koraka.

Ovi pozitivni trenuci povratne informacije ne samo da pomažu u stvaranju dobrih veza sa učenicima, već daju učeniku samopouzdanje i spremaju ga za još jedan izazovan zadatak.

U trećem koraku trebalo bi izazvati učenike da iskoriste svoje karakterne snage kako bi pomogli sebi.

Ono što sledi jeste pojednostavljen prikaz toga kako naučiti učenike koji nisu dobri timski igrači. Ideja je pružanje šanse da razviju i neguju karakterne snage koje su neophodne da bi se ispunili zadaci tima:

Prvi korak:

- Prepoznavanje karakternih snaga koje su potrebne da bi se lepo slagali u timu.
- Prepoznavanje kada su ove snage iskorišćene na dobar način u drugim sferama života.
- Prepoznavanje kako se ti primeri mogu iskoristiti i uklopiti u aktuelan zadatak.

Drugi korak:

- Podsticanje učenika za uložen trud tako što ćete ga pohvaliti, kao I karakternih snaga koje je iskoristio za dobar timski rad u nadgledanom okruženju.
- Podsticanje učenika da se međusobno hvale za uložen trud za uspešan "tim bilding".

Treći korak:

- Organizovanje aktivnosti u koju će biti uključen ceo tim.
- Diskutovanje i sagledavanje karakternih snaga koje su neophodne da bi se zadatak uspešno ispunio.
- Diskutovanje sa svakim učenikom ponaosob da bi se procenile dobre i loše strane timske aktivnosti.

Važno je napomenuti da je treći korak obavezan korak za sve učesnike koji omogućava i učenicima i učiteljima da ostvare vlasništvo nad bilo kojim uspehom, kao i prostor za poboljšanje u budućnosti, kroz uvođenje zapažanja o sopstvenom napretku u procesu učenja.

U osnovi, ako učitelji i obrazovni instituti odvoje vreme da uvedu ovaj dobro promišljen i isplaniran sistem predavanja karaktera u školama, mogu da stvore kombinaciju učenika koji su optimistični, koji se trude da uspeju i, verovatno, učenike koji su svesniji sveta oko sebe. Ovo je u suprotnosti sa današnjom omladinom koja konstantno zahteva pažnju i pohvalu, bilo da postoji svestan napor sa njihove strane ili ne.

IZVOR: EdArticle


Tanja veruje da šta zračiš, to i privlačiš!

Pročitajte i:

Koji je vaš sledeći potez u karijeri?
Koje su to karijerne greške mladih?
Bacate hranu? Evo kako da uštedite

***

Ovaj tekst nastao je našom željom da mladi koji žele da se oprobaju u prevođenju tekstova to iskustvo steknu i unaprede kod nas. Ukoliko želiš da budeš prevodilac u našem mladom timu CV uz jedan prevedeni tekst, sa izvornim, pošalji na [email protected] sa naznakom Prijava/Prevodilac. Otvoreno za sve od 15 do 35 godina. Prijem novih članova vršimo do svakog prvog dana u mesecu.

***
Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari

VESTI