Tweet
„Problem je što je sadašnji sistem obrazovanja bio dizajniran, smišljen za drugo doba. Bio je smišljen u vreme intelektualno kulturnog prosvetljenja i u ekonomskim okolnostima industrijske revolucije“- Ken Robinson.

Priredila: Isidora Ilić

FOTO: VSPS Education

Glavne odredbe novog Zakona o visokom obrazovanju će, kako je predviđeno, biti poznate do kraja decembra, a trebalo bi da obezbede lakšu dostupnost visokog obrazovanja i pravedniji sistem za plaćanje školarina. Pored budžetskih studenata, postojaće i tzv. oblik sufinansiranja, što znači da će student plaćati od 10 do 90 posto školarine, u zavisnosti od uspeha.

1. Dostupnost visokog obrazovanja

Kako Tanjug navodi, u Akcionom planu, koji je dostupan na sajtu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, predviđa se sistem upisa na osnovne studije na osnovu položene mature. Naime, prema rečima Zorane Lužanin za Tanjug, državnog sekretara Ministarstva prosvete, na većini fakulteta pripremna nastava se odvija u sklopu samog fakulteta, pa je to nekim đacima dostupnije i bliže, dok drugi moraju da putuju. Takođe, Zorana ističe da, ukoliko osoba želi da polaže prijemni na više fakulteta, može doći do preklapanja termina. Zbog ovakvih problema, kako kaže, u sklopu novog zakona potrebno je formulisati nov i lakši način ulaska u akademsku zajednicu.

2. Neće više biti onih „ispod crte“

Iščekivanje rang listi više ne bi trebalo da bude toliko neizvesno i stresno. Neće moći da se dogodi da student zbog 0,1 boda izgubi sve - budžet, dom, hranu u menzi. Naravno, država će i dalje u potpunosti finansirati samo one koji su se pokazali najbolje u toku akademske godine, ali za ostale studente predviđa se pravedniji sistem plaćanja školarina. U zavisnosti od ostvarenih bodova i proseka, studenti će plaćati od 10 do 90 posto školarine. Ovakav model primenjuje se u Hrvatskoj, gde svako ko je ostvario 55 i više bodova, ima pravo da se finansira iz budžeta, a za ostale se primenjuje linearni model, gde se školarine kreću od 80 evra, pa na više.

Lužanin je istakla da, Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine stavlja akcenat na razvoj polja polja: prirodno-matematičko i tehničko-tehnološko. Takođe, naglasak se stavlja i na obrazovanje nastavnika, profesora. Jedna od dilema je i da li treba zadržati asistente ili predvideti da, oni koji su odlični na master studijama, mogu držati nastavu na prvoj godini, jer se pokazalo da je vršnjačko učenje dobro, rekla je za Tanjug Zorana Lužanin.

Na sledećem videu pogledajte paradigme promene sistema obrazovanja, prema Kenu Robinsonu:


IZVORI: Mentor / TANJUG / Politika

Isidora je mlada, ambiciozna i istrajna devojka koja veruje u bolje sutra!

***

Pročitajte i:

Ima li promena u fakultetskom obrazovanju?
Kako multitasking utiče na mozak?
Dopustite studentima da „guglaju“ na ispitima!

***

Uključi se! Ovaj tekst nastao je našom željom da stvorimo alternativni veb prostor za studente, gde mogu da pišu i informišu se o onim temama koje smatraju važnim. Ukoliko želiš da i ti pišeš za studentsku rubriku, tvoje ideje su dobrodošle! Nije potrebno prethodno iskustvo, već samo zainteresovanost za studentska pitanja. Da biste se prijavili kliknite OVDE. Prijem novih novinara vršimo do svakog prvog dana u mesecu!


Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari

VESTI