Tweet
Zamislite tipičnog naučnika – beli mantil, naočare, naramak knjiga, zamuckivanje. Zamislite ga sada kao glumca – energičnog, glasnog, harizmatičnog. Ne vidite?

Autor: Драгана Миловановић

Upravo je u tome cilj takmičenja „Laboratorije mladih“ – komuniciranje nauke na kratak, jasan i zanimljiv način i razbijanje predrasuda da je nauka samo za štrebere. Na ovom međunarodnom takmičenju mladi naučnici imaju priliku da u tri minuta predstave jedan problem ili ideju. U svakoj zemlji se bira pobednik koji učestvuje na festivalu nauke "FameLab International" u Čeltnemu u Engleskoj.

Ove godine za najbolju komunikatorku nauke u Srbiji izabrana je Miona Petković, studentkinja treće godine Građevinsko-arhitektonskog fakulteta iz Niša. Pored nje, na nacionalnom takmičenju učestvovalo je još devetoro komunikatora koji studiraju ili rade u oblasti prirodnih nauka, tehnike i matematike. Sve njih pripremala je Timandra Harknes, novinarka i komičarka koja širom sveta obučava finaliste o tome kako da što upečatljive predstave svoje ideje. Sa njom smo razgovarali o tome kako se najbolje promoviše nauka.


Žiri na takmičenju "Laboratorija slavnih" traži savršenu kombinaciju sadržaja, jasnoće i harizme. Zašto je harizma toliko važna?

Harizma je ključna stvar zbog koje publika želi da nastavi da vas gleda i sluša dok ne završite, a čak i onda želi da imate još nešto da kažete. Iako ju je teško definisati, prepoznamo je kad je vidimo. Svačija harizma je različita i mora joj biti dopušteno da raste i cveta.

Koja mislite da je najveća greška u promociji nauke?

Najveća greška koju sam ja primetila je potcenjivanje publike. Iako ne zna sve ono što stručnjak zna, uvek treba da pretpostavimo da su sposobni da nauče sve ono što znamo ako im pristupimo na pravi način.

Kako vam iskustvo u novinarstvu i komediji pomaže u predavanju javnog nastupa?

Doprinosim iskustvom koje je retka kombinacija jer radim kao novinar i istovremeno nastupam u komediji o nauci i vodim ozbiljne javne događaje. Tako sam sposobna da pomognem ljudima da izgrade svoje veštine na svim tim poljima. Nešto što sam naučila je da su mnoge veštine i ciljevi isti kroz sve različite načine komuniciranja nauke. Bilo da je u pitanju nastup uživo, intervju na radiju ili pisani tekst, sve publike žele da se povežu sa vama, da budu iznenađene i da se osećaju kao da su pošle sa vama na putovanje.

Šta je za Vas najveći izazov u promociji nauke?

Još uvek osećam da postoji percepcija o nauci da je ona samo za određene ljude – da morate da budete štreber da biste mogli da uživate u učenju novih stvari. Kao neko ko nije naučnik, želim da pokažem da svako može da uživa u širenju nauke. Uostalom, to je deo ljudske kulture.

Da li postoje predrasude o nauci protiv kojih se borite?

Mislim da predrasude variraju u zavisnosti od prostora i vremena.Jedno od fascinantnih stvari kod putovanja u neke od mnogih zemalja koje su deo Laboratorije slavnih je što svaka zemlja pruža različite izazove. Negde se nauka vidi kao dosadna, irelevantna ili kao nešto u šta treba da sumnjamo. Negde se nauka stavlja na pijedestal i izazov je pokazati kako je ona dostupna svakome.

Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostimaa OVDE

Tweet
Komentari