Od svih pitanja koje pokreću feministkinje u Srbiji, čini se da nijedno ne izaziva toliko prevrtanja očima kao rodno senzitivni jezik. To se shvata kao uvođenje novih, rogobatnih reči, koje ‘kao da su strane (ili ne daj bože – hrvatske), ali hajde što su tako ružne, nego i ne doprinose ničemu’. Direktorke će još uvek imati manje plate od direktora, kako god da ih zovemo. Čemu onda ta priča u prazno?

Autor: Драгана Миловановић
FOTO: Universityaffairs
Dva su odgovora: gramatika i jezik kao sredstvo kroz koje doživljavamo stvarnost.
Koji god da je vaš stav prema rodnoj osetljivosti u jeziku, jedno morate da priznate – u srpskom jeziku, subjekat i predikat se slažu po rodu, broju i padežu. U tom smislu, "ministar je rekla", "psiholog je objasnila" i "trener je pokazala" jednostavno nije gramatički ispravno. Ako se imenica odnosi na ženu, mora biti u ženskom rodu.
Drugi, mnogo važniji odgovor, tiče se načina na koji svojim rečima, a time i mislima oblikujemo stvarnost u kojoj živimo. Ako ne postoje imenice u ženskom rodu za određena zanimanja, stvara se asocijacija da se one tim zanimanjem ne bave, niti treba da se bave. Čak i ako sebe smatrate za pobornika ravnopravnosti, imajte na umu da većina ljudi ovde to nije – žena pilot je možda vama u redu, drugi u taj avion neće ući. Pomislite, uostalom, i na feminizam – koliko često čujete reč "feministkinje", a koliko "feministi"? Deluje banalno, ali jezik je medij i za njega važi pravilo - ono čega nije bilo u medijima se nije ni dogodilo.
Neki kažu da žene same treba da izaberu kako će ih drugi nazivati, ali to može da bude opasno, jer su i one same deo kulture koja treba da se promeni. Sekretar, guverner, oficir, urednik zvuči kao da ima više autoriteta nego sekretarka, guvernerka, oficirka, urednica. Generalno gledano, profesionalne pozicije višeg statusa su jezički problematične – nikome ne smetaju "čistačica", "kuvarica", "negovateljica", zar ne? To je zbog toga što se tim zanimanjima tradicionalno bave žene.
"Gospođa ministarka" je dugo bila ministrova supruga, a ne osoba ženskog roda koja obavlja funkciju u vladi. Nismo navikli da je tržište rada, a i javna sfera uopšte, sada mnogo više otvoreno i zato sve te nove kovanice deluju rogobatno. Međutim, jezik je takav, on se menja, odbacuje stare reči i izranja nove. Posle dovoljnog broja ponavljanja, ni "psihološkinja" i "borkinja" neće delovati kao tuđice sa druge planete. Takođe, postoji teorijski pristup u lingvistici koji dozvoljava fleksibilnost. "Ne znam šta znači da neka reč "jako loše zvuči", ali ako je nekome teško da kaže neuropsihijatkinja, može reći žena psihijatar, ili ona koja se bavi psihijatrijom. Cela je zamisao da možeš odabrati formu koju hoćeš, nema normirane jedne ispravne", kaže Svenka Savić, profesorka psiholingvistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Univerzalno rešenje svakako ne treba siliti, jer je intuicija za jezik jaka, a mogućnosti za zloupotrebu brojne. "Ako bi se proglasilo da je za svaku imenicu obavezan i ženski oblik, opasnost je da će se naći dosta birokrata koji će to kruto i slepo primenjivati, s nakaznim rezultatima. Kolega Milorad Dešić je na jednom sastanku izneo primer udžbenika gramatike sa ovakvom rečenicom: ,Nastavnik/-ca je upitao/-la učenika/ cu zašto nije doneo/-la zadatak'. Izdavač je objasnio da je to namerno uneto, jer mu je ranije jedan udžbenik matematike vraćen zbog nedostatka rodne ravnopravnosti", objašnjava lingvista Ivan Klajn.
Ne može se živa, varljiva pojava kao jezik toliko strogo regulisati, ne u vremenu kada se sve toliko brzo i naglo menja. Ipak, ovo pitanje se ne sme zanemariti. Njime se neće rešiti nasilje u porodici, seksizam i različite plate za isti posao, ali jezik i nije sredstvo za to, već način da se drugačije posmatra i razume svet u kome muškarci, žene i svi oni između više nemaju tačno predodređene uloge, već su slobodni da ih izaberu sami. Tj. same.
***
Volite da pišete u slobodno vreme? Imate više od 15 godina? Želite da vidite svoje tekstove na portalu iSerbia? Nije potrebno iskustvo, već samo želja i ideje! CV i jedan tekst sa validnog mejla pošaljite na [email protected] CC [email protected], sa naznakom "Prijava / o ženama". Prijem novih dopisnika vrši se najkasnije svakog prvog dana u mesecu.
Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE
Odricanje od odgovornosti