Tweet

Za izučavanje starije prošlosti jednog kraja, arheološka nalazišta su nezaobilazan istorijski izvor i pored toga, predstavljaju kulturno dobro od velikog značaja.
A koliko se to kulturno dobro valorizuje i poštuje od strane onih koji su za njega nadležni, suvišno je za reći.

Takvu sudbinu ima arheološki lokalitet Gradina, rasprostranjen na levoj obali reke Bosut, nedaleko od grada Šida. Najmanje što mogu da uradim za tako značajan istorijski spomenik, kojeg samo reka Bosut čuva od zaborava, jeste da pišem o njemu i da oni koji čitaju ovaj članak, pričaju o njemu.

Lokalitet je otkriven 1880. godine. Rezultati prvih iskopavanja pokazali su da je reč o višeslojnom praistorijskom naselju čiju je nepotpunu kulturno-hronološku sliku prvi izložio akademikNikola Tasić.

Ovo nalazište je postalo obrazac za identifikaciju srodnih kulturnih pojava na velikom prostoru i ključ za rešavanje problema vezanih za period starijeg gvozdenog doba.

U drugoj polovini 20.veka, Gradina je ušla u domaću i svetsku nauku predstavljajući jednu novu kulturu gvozdenog doba koja je dobila naziv Bosutska kultura.
Nešto više o ovom lokalitetu rekao nam je kustos Galerije slika “Sava Šumanović” Šid, Radovan Sremac. “Pronalasci sa lokaliteta Gradina datuju se od perioda neolita, eneolita pa sve do bronzanog doba. Otkriven je i material iz starijeg gvozdenog doba što najviše potvrđuje koliko je ova kultura važna u arheologiji kao nauci za celu Vojvodinu.

Tokom ovog perioda u naselju su građene nadzemne kuće sa podovima formiranim od nekoliko slojeva barske gline koje su potom glačane. Prema pisanim izvorima u ovom delu Sremu veruje se da su živeli Breuci, inače drevni narod Panonije čisto ilirskog porekla, da im je Gradina bila politički i administrativni centar. Što se tiče mlađe faze gvozdenog doba, ono se sa sigurnošću pripisuje Skordiscima.”

Pronađen material čuva se u Galeriji “Sava Šumanović” gde je, od 1996.godine, priređena stalna postavka i arheološka izložba. Prema rečima kustosa, život koji je na Gradini trajao preko pet hiljada godina , ugasio se kada je između 6. i 9. godine nove ere ugušen Ilirsko-panonski ustanak protiv rimske vlasti.
Arheološka istraživanja vršena su u dva navrata, 1964-5. i 1975-8. Od tada, lokalitet je prepušten samo vremenu…
Oštećena je izgradnjom puta Batrovci-Šid. Prekrilo ju je razno šiblje i rastinje koje godinama niko nije sekao…Ne mogu pozvati ljude da dođu da je pogledaju jer se sa mosta samo može videti brdašce prekriveno zelenišem, bukvalno rečeno.

A to isto brdašcekrije istoriju našeg regiona, krije kulturno bogatstvo za koje više niko ne mari.

Stariji meštani sa ovog područja se sećaju godina kada su vršena iskopavanja i kako kažu, rado prepričavaju unucima kako su tada, kao deca, išli da traže “kovčege sa blagom”, mačeve, ćupove.

Ostaje samo na njima da produže život ovog lokaliteta kroz priče i legend koje deca obožavaju, a reka Bosut će i dalje da čuva bogatstvo koje se krije na njenoj levoj obali.

***

POSTANI DOPISNIK! Ukoliko i ti želiš da postaneš dopisnik i pišeš o mladima iz svog kraja, prijavi se popunjavanjem kratkog formulara. Više informacija i link ka formularu ovde. Nije neophodno prethodno iskustvo, već isključivo entuzijzam i želja da se dobar glas o tvom kraju daleko čuje! Otvoreno za sve mlade od 15 - 35 godina.

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari