Tweet
Koliko puta vam se desilo da u najezdi jezičkih stranputica ne znate da li nekome želite srćne Novogodišnje ili novogodišnje praznike, da sumnjate ili sumljate u pravopisna pravila kojima su vas učili u školi?

Autor: Андријана Савић

FOTO: Novosti

Odgovornost zbog zabrinjavajućeg stanja u kojem se našao srpski jezik, pored drugih faktora, leži i u medijima. Nedovoljno poznavanje pravopisne i gramatičke norme, pa s tim u vezi i nepravilna upotreba istih - prvi je utisak koji se nameće dok slušate nekog sportskog komentatora, televizijskog ili radijskog voditelja, ili pak, čitate prevod neke serije ili filma. Tako ćete pored loše dikcije i nepravilne akcentuacije neretko čuti mi bi uradili, u vezi utakmice, izvinuo, obzirom da, za neverovati ili pročitati rećiću, nesmem, samnom umesto pravilnih oblika mi bismo uradili, u vezi sa utakmicom, izvinio, s obzirom na to da, neverovatno je, reći ću, ne smem, sa mnom.. Prosečnom govorniku kao korisniku sadržaja koji mu se svakodnevno nudi putem štampanih i elektronskih medija, ne preostaje ništa drugo, no da usvoji nepravilne oblike i nakaradne konstrukcije.

FOTO: Naucionica

U poslednje vreme sve je češća upotreba pomodnih stranih reči, poput advertise, background, vibration, friendly, celebrities, wannabe, beauty i sl. koje istiskuju domaće i postaju, nekom čudnom logikom, odraz nove intelektualne elite u Srbiji. A kada se uz sve to dodaju proizvoljne srpsko-engleske konstrukcije, nastaje potpuna pometnja i najezda pleonazama poput iza bekstejdza, pozovite kol centar, zajednička saradnja (kao da saradnja može biti jednostrana), VIP persone, životni lajf stajl, korist i benefit itd. Govornik srpskog jezika, u eri poliglota i anglomanijaka, prinuđen je da aktivira prevodioca u sebi i simultanim prevodom prati nemušt govor naših voditelja, koji ne samo da je odraz neukosti, već i nepristojnosti, jer se koristi javno. Po svemu sudeći, zahvaljujući savremenim dostignućima, imamo pametne telefone, televizore i računare, ali oskudevamo u pametnim predstavnicima sedme sile.

Takođe, sve češća pojava u medijima je i kolokvijalizacija jezika. Jezik tabloida se sve više nameće kao dominantan, što je i ozbiljan kulturološki fenomen, koji može ostaviti trajne posledice na jezičku kulturu. Usled nedostatka pravih vrednosti u gotovo svim aspektima života, od privatnog do društvenog, pornografija i ulični rečnik postaju oružje za osvajanje gledanosti, tiraža novina i sticanja popularnosti. Kojekakvi farmeri, dvorske lude, gazde i sluge svojim prostim ponašanjem i psovkama, postali su plitka zabava građana, a samim tim i neko ko kroji medijsku sliku. Poseban doprinos degradaciji srpskog jezika daje estradni žargon dnevnih novina, koji je počeo osvajati političke, kulturne i sportske rubrike.

Opstanak skandala, jeftinih sadržaja i jezičkih anomalija u velikoj meri zavisi i od nas samih…Jer, osiromašeno tržiste zahteva istu takvu publiku, zar ne?


FOTO: Etfovac

***
Volite da pišete u slobodno vreme? Želite da vidite svoje tekstove na portalu iSerbia? Nije potrebno iskustvo, već samo želja i ideje! CV i jedan tekst pošaljite na [email protected], sa naznakom "Prijava / novinar". Otvoreno za sve od 15 do 35 godina Prijem novih dopisnika vrši se najkasnije svakog prvog dana u mesecu.

Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari