Tweet
Vjerovatno svako od nas sa oduševljenjem gleda dokumentarce o Maču Pikču, Kamenim glavama na Uskršnjim ostrvima, Egipatskim piramidama i slično. Najčešće smo fascinirani dalekim destinacijama, znamenitostima, spomenicima prirode i egzotičnim zemljama, pa tako rijetko vidimo ono što je oko nas. Kad kažem oko nas, mislim na prostor bivše države, od Makedonije do Slovenije. Koliko poznajete svoju okolinu? Vrlo malo, vjerovatno.

Autor: Marko Perendić

FOTO: Privatna kolekcija

Jedna fantastična znamenitost, spomenik prirode, fenomen prirode, nalazi se baš u gore pomenutoj Sloveniji. Ima Slovenija planine, banje, prekrasno uređene gradove i sela, komad mora, ali ništa me u toj zemlji nije oduševilo kao Postojnska jama, pravo čudo prirode, prava nestvarnost. Prije nekoliko godina, kada sam krenuo put Slovenije i put Postojne, zaista nisam ni sanjao šta ću vidjeti i kakav će utisak na mene ostaviti Postojnska jama. Prije toga, studirajući geografiju, imao sam priliku da uđem u nekoliko pećina i jama na prostoru BiH i zaista sam uvijek sa posebnim zadovoljstvom gledao u ta čuda prirode, pećinski nakit, dvorane i ono što pećine i jame čini tako očaravajućim. Međutim, ono što me je sačekalo u Postojnskoj jami 2011. godine, bilo je nešto sasvim drugačije, nešto što nisam mogao ni zamisliti. Ona je kraljica, ona je ljepotica, ona je prva dama među jamama, ona je mis svijeta među jamama, bez premca.

Postojna je prelijep mali grad na jugozapadu Slovenije. Kao i većina gradova u Sloveniji, posebno oni manji, odlikuje se izuzetnom higijenom i uredno sređenim velikim zelenim površinama. Od centralnog dijela Postojne, na oko 1 kilometar, nalazi se Postojnska jama. Blagajne sa ulaznicama nalaze se na oko 50 m od ulaska u jamu. Oko jame, lijepo uređeni mali kafei i suvenirnice. Platio sam ulazak u predvečerje, poslednji ulazak turista u jamu. Pošto u tom poslednjem ulasku u jamu obično ima najmanje turista, umjesto da uzme grupu turista, on je bio moj ,,lični vodič", a ja jedini njegov turist u tom momentu.


FOTO: Guitara Slovenia

Prije ulaska u jamu, turisti dobijaju debele kapute, jer je temperatura u jami znatno niža nego napolju. Inače, temperatura je u jami konstantna. Bez obzira na godišnje doba, u njoj je uvijek oko 10 stepeni Celzijusa. Od momenta ulaska u jamu i narednih, otprilike, sat i po do dva, očekuje vas istinska, stvarna čarolija. Prema riječima vodiča, jama ima oko pet kilometara (inače je duga 24 kilometra) koji su prilagođeni posjetama turista. Na ulaznom dijelu nalazi se Rov starih potpisa gdje se na zidovima mogu vidjeti tragovi posjetilaca još iz 13. vijeka. Veličanstven je pogled na rijeku Pivku, koja teče ka unutrašnjosti. Obilazak se u jednom, početnom dijelu obavlja u malom vozu koji se polako kreće kroz jamu po željeznici sa dva kolosijeka i na taj način razgledate jamu.

Drugi dio obilaska obavlja se pješice. Inače, Postojnska jama je jedina jama na svijetu sa željeznicom sa dva kolosijeka. Fotografisanje je strogo zabranjeno, mada sam tada primjetio da se turisti uglavnom ogluše o zabranu, pa povremeno ,,ispale" neki blic. Fotografisanje je zabranjeno, jer je ekosastav jame veoma krhak. Ravnoteža se može poremetiti s blicom koja podstiče razvoj algi. Pušenje je iz istih razloga takođe strogo zabranjeno. Unošenje hrane i ostavljanje bilo kakvih otpadaka da ne pominjem. Stalaktiti, stalagmiti i ostali pećinski nakit, kao i dvorane unutar jame, zaista su jedinstveni i ogromnih dimenzija. Ni u najljepšoj mašti ne možete zamisliti Postojnsku jamu.

Najljepši stalagmit Postojnske jame zove se Brilijant. Ta, oko pet metara visoka, vapnenasta skulptura vas svojom ljepotom ostavlja bez daha i odmah shvatate zašto je dobio baš to ime. Objasnili su mi da ovaj stalagmit stoji na mjestu gdje plafon više propušta vodu koja se spušta niz ovaj stalagmit, te se na njemu stalno ravnomjerno taloži tanak sloj kalcita (CaCo3, od kog su izgrađeni stalaktiti i stalagmiti). Zbog toga ovaj stalagmit izgleda nestvarno bijelo i blještavo, te je pravi simbol Postojnske jame i Slovenačkog krasa.


FOTO: Pinterest

Sledeća moja fascinacija bila je ogromna jamska dvorana, koja se zove koncertna dvorana. Koncertna dvorana može primiti nekoliko hiljada posjetilaca. Koncerti u toj dvorani odvijaju se već vijekovima i još je vrlo omiljena, jer prema riječima vodiča, to izuzetno okruženje donosi istu takvu posebnu atmosferu.

Kongresna dvorana dobila je ime po četvrtom Međunarodnom speleološkom kongresu, koji je održan 1965. godine i započeo je upravo tu. Ranije se zvala i plesna dvorana, jer se nakon otvaranja u njoj, svake godine na Duhovni ponedjeljak, slave Duhovi. Tog dana su Postojnska jama, a posebno Kongresna dvorana osvijetljeni i u njoj se za vrijeme praznika organizovao ples.

Još mnogo toga Postojnsku jamu čini ne samo blagom Slovenije, nego blagom Evrope i svijeta i cijelog čovječanstva. Stara jama otkrivena je 1818. godine i po njoj su se odvijale prve turističke posjete. Kad ste unutra vodič će vam posebno pokazati još i Veliku planinu (Kalvarija), Lijepe jame i Ruski rov. Možda nije toliko značajna kao neke druge dvorane, ali mene je posebno oduševila Dvorana cjevčica. To je dvorana u kojoj sa plafona jedna uz drugu vise tanke, bijele i prozirne cjevčice od kalcita. Plafon dvorane podsjeća na kamenu kišu, a neki je zovu i Dvorana špageta.

Karakteristična životinjska vrsta za Postojnsku jamu je čuvena čovječja ribica ili proteus. Ona je neotenična životinja, što znači da odrasla jedinka zadržava većinu fizičkih osobina mladunčeta. Prema narodnoj legendi, čovječja ribica je mladunče zmaja. Pored čovječje ribice, u Postojnskoj jami postoji još 100, povremeno, i 150 životinjskih vrsta među kojima su sitni pauci, zanimljivi tankovratni podzemljar, skakavci, leptiri, vodeni puževi, slijepi miševi itd.

Zaista nije potrebno mnogo novca i nema potrebe ići daleko da biste vidjeli izuzetne prirodne ljepote, jer ako ovi prostori imaju nešto, onda je to priroda i ono što je ona sama stvorila. Postojnska jama je samo kap u moru prekrasnih prirodnih lokaliteta na prostoru bivše Jugoslavije, a ima ih, pa malo je reći ne zna im se broj. Nakon izlaska iz jame, stekao sam utisak kao da sam bio u nekoj SF priči, kao da sam boravio u nekom prostoru koji je vanprostorni, vanvremenski i vanzemaljski. Imao sam osjećaj kao da dolazim iz nekog potpuno drugog svijeta i kao da sam bio neki drugi ja unutra. Postojnska jama je neka sasvim druga dimenzija u odnosu na sve prirodne ljepote koje sam imao prilike vidjeti. Posebno je fantastična u odnosu na našu svakodnevicu, grad, mjesto, naselje, ulice, zgrade, automobile itd. Unutra sam imao skoro dva sata nekog, da kažem, pozitivnog šoka.

Tih dva sata bio sam van sebe, bukvalno, jer je to ambijent koji se pamti vječno. Nisam htio da fotografišem, jer sam prije svega smatrao da treba da poštujem domaćina, kao i prirodu jame. Drugi razlog je što bih da sam fotografisao unutrašnjost Postojnske jame više bio koncentrisan da fotografije budu dobre, nego što bih istinski uživao u tom čarobnom ambijentu. Treći razlog je taj što bih se onda uvijek sjećao Postojnske jame na osnovu fotografija i možda više nikad ne bih posjetio ovu ljepoticu, a ovako imam želju da odem ponovo i čim mi se ukaže prilika, otići ću.

,,Sve je izrađeno kao da je djelo ruku najosjetljivijeg i najobrazovanijeg umjetnika, pa ipak je to čudo u noćnoj tami stvorila priroda bez očiju". dr E. H. Costa


Marko je geograf, poeta, prirodnjak, ljubitelj životinja, temperamentan, sanjar, buntovnik, partizanovac

***

Kao nastavak Foto konkursa i u sklopu akcije afirmacije mladih umetnika iz Srbije, portal iSerbia januara 2016. godine organizuje izložbu pristiglih fotografija i radova umetnika koji se na ovom portalu predstavljaju. Cilj izložbe je promocija obrazovanja, truda, talenata i kapaciteta mladih ljudi u Srbiji. Svi ste pozvani da podržite ovu, za društvo, bitnu promociju. O svim detaljima izložbe portal iSerbia će vas blagovremeno obaveštavati. Pratite nas!

***

Pročitajte i:

Kad Trebinje grli, to se pamti
Upoznajte dijete rokenrola
Crna guja jaše ponovo?


***

Ovaj tekst nastao je našom željom da stvorimo alternativni veb prostor za mlade gde mogu da pišu o svim onim temama koje smatraju važnim, iskreno i bez ograničenja! Ukoliko želiš da i ti budeš član našeg mladog tima i doprineseš razvoju naših ambicija, tvoje ideje su nam dobrodošle! Nije potrebno iskustvo, već samo želja i ideje! CV i jedan tekst sa validnog mejla pošaljite na [email protected] CC [email protected], sa naznakom "Prijava / Tematski kolumnista". Prijem novih dopisnika vrši se najkasnije svakog prvog dana u mesecu. Otvoreno za sve od 18 do 35 godina. Prijem novih novinara vršimo do svakog prvog dana u mesecu.



Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostima OVDE

Odricanje od odgovornosti

Tweet
Komentari

VESTI